Veliki krizni susret

Za šefa njemačke diplomacije Franka-Waltera Steinmeiera jedno od najvažnijih gorućih pitanja u tjednu zasjedanja Opće skupštine UN-a bit će „podrška novoj iračkoj vladi koja će ispraviti greške iz prošlosti“. Njemački ministar se istovremeno nada da će prilikom sastavljanja nove iračke vlade predstavnici svih regija i religija imati svoje zastupnike u novom kabinetu. Cilj je da se oduzimanje podrške "Islamskoj državi" koju je ta teroristička organizacija imala među iračkim građanima, koji su bili razočarani rezultatima rada ranijih vlada.

Steinmeier namjerava odigrati aktivnu ulogu tijekom boravka u New Yorku i u pogledu „provođenja odgovarajućih mjera protiv islamističkog terorizma poput ISIS-a“. U tom pogledu on će istaći ulogu Njemačke – posebno u kontekstu isporuke njemačkog oružja kurdskim borcima u Iraku.

Heather Conley očekuje da će Washington uvidjeti težinu odluke o dopremanju oružja kurdskim borcima, „koja je za Berlin bila veliki vanjskopolitički izazov“. Stručnjakinja za Njemačku vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije u razgovoru za DW navodi da ne očekuje da će biti dodatnih zahtjeva prema Njemačkoj.

Njemački vojnici protiv IS-a?

Ipak, u Washingtonu se mogu čuti i drugačije procjene. DW je iz više izvora dobio informaciju da SAD ima još neka očekivanja od Njemačke. Očito se očekuje da se Njemačka srednjoročno uključi i u zračne napade protiv boraca "Islamske države", a u slučaju kopnene intervencije američkih specijalaca Washington očekuje i u tom njemački doprinos. Drugim riječima, moguće je da će Steinmeier tijekom boravka u New Yorku biti suočen s tim zahtjevima. Napredak milicije IS-a na sjeveru Sirije i val kurdskih izbjeglica prema Turskoj otežavaju Njemačkoj da ostane kod odbijanja sudjelovanja u zračnim napadima.

Američka vlada će se tijekom zasjedanja Opće skupštine UN-a zauzeti za jačanje podrške koaliciji protiv IS-a, skovane na pripremnoj konferenciji u Parizu, smatra Heather Conley. U međuvremenu su svi pogledi uprti u Baracka Obamu koji će, kako se očekuje, u srijedu 24. rujna osobno voditi sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a.

Rezolucija protiv ekstremista

Trebala bi biti usvojena rezolucija koja bi obvezala sve države članice UN-a da na nacionalnoj razini usvoje odgovarajuće zakone kako bi bilo moguće sankcioniranje tzv. stranih boraca. Jer u Siriji i Iraku se trenutno, prema navodima New York Timesa, nalazi više od 15.000 boraca iz inozemstva, koji su otišli da se bore na strani ekstremista. Više od 2.000 njih je navodno došlo iz Europe, od toga nekoliko stotina iz Njemačke.

Rezolucija koju je predložio SAD po prvi put bi uvela usklađene mjere za nacionalne države protiv regrutacije pripadnika terorističkih organizacija. Rezolucija bi bila pravno obavezujuća, ali više stručnjaka smatra da su slabi izgledi za njezinu primjenu na nacionalnoj razini.

Upravo tu bi Nijemci mogli odigrati važnu ulogu. Njemačka je "važan saveznik" kad se radi o tomu da se na Bliskom istoku legitimira američku politiku, smatra Jeremy Shapiro, s vašingtonskog Brookings Institutiona. Kao zemlja koja je rekla „ne“ vojnoj intervenciji u Libiji i ratu u Iraku, Njemačka uživa međunarodnu vjerodostojnost. „SAD će od Njemačke zahtijevati maksimalnu političku i retoričku podršku“, procjenjuje Shapiro.

Druga žarišta

Osim intervencije protiv boraca „Islamske države“ i krize na istoku Ukrajine, posljednjih tjedana je sve više u žarištu svjetske javnosti i širenje virusa ebole. Ta tema će se nesumnjivo naći među najvažnijim tijekom predstojećeg zasjedanja Opće skupštine UN-a. „Sada je važno da se na međunarodnoj razini provedu mjere, koje će ugroženim državama, Liberiji, Sijera Leoneu i Gvineji, pomoći da izađu na kraj s ovom strašnom bolešću“, rekao je, pored ostalog, ministar Steinmeier. „To znači da bi se zemlje na sjeveru kontinenta, koje su medicinski bolje opremljene od onih na jugu, morale dodatno angažirati.“ On pri tom prvenstveno misli na opremanje afričkih susjeda na jugu nužnim lijekovima i medicinskom opremom.

Pregovori s Iranom oko spornog nuklearnog programa i ove godine su na agendi zasjedanja. Iranska diplomatska "ofenziva šarma" se na sjednicama Opće skupštine UN-a doživljava kao uobičajeni "jesenski ritual", siguran kao i početak nove školske godine ili kao opadanje lišća, kaže Suzanne Maloney, suradnica instituta Brookings. Velika očekivanja od prije nekoliko mjeseci u međuvremenu su se pretvorila u strahovanja. Skoro da bi se moglo reći da je u igri sve ili ništa, dodaje Maloney.

Drugim riječima, zasjedanje Opće skupštine UN-a proći će u raspravi o aktualnim krizama u svijetu. Teme diktiraju dnevno-političke potrebe i događanja. „Trenutno agendu UN-a prilično diktira ono što svijet pokreće od danas do sutra, a manje dugoročni problem“, tvrdi Michael Werz iz Centra za američki napredak. „To je povezano s činjenicom da dugoročna strateška razmatranja mnoge zemlje uvlače u rasprave, koje puno koštaju, a još ih je politički teško provesti.“ Isto važi i za Njemačku. „Zbog toga se nameće dojam da političari sve to pomalo izbjegavaju.“