Više informacija - manje alergija?

Što se sve nalazi u smrznutoj lazanji, čokoladi ili sladoledu? Posebno za alergičare se kupovina živežnih namirnica često pretvara u potragu za opasnim sastojcima. No deklaracije na pakiranjima živežnih namirnica često su pune nepoznanica. Kod pekara ili mesara koji prodaju nezapakirane namirnice situacije nije ništa bolja. Od danas (13.12.) bi u zemljama Europske unije stupanjem na snagu pravila o deklariranju živežnih namirnica prije svega alergičari trebali biti bolje informirani što se zapravo nalazi u proizvodu.

Jasno deklarirani alergeni

Ubuduće bi tako na pakiranjima prehrambenih proizvoda vidno trebali biti istaknuti sastojci koji se nalaze na listi najčešćih uzročnika alergija poput raži, jaja, soje, plodova mora ili različitih orašica. Ova pravila ne vrijede samo za trgovine nego i za pekare, mesnice, ali i ugostiteljske objekte gdje zaposleni, tako barem nalaže nova EU odredba, moraju biti spremni odgovoriti na upit potrošača o mogućim alergenima. Osim informacija o alergenima, nove deklaracije bi trebale sadržavati i informacije o kaloričnoj vrijednosti, kao i sadržaj masti, šećera, soli, bjelančevina i ugljikohidrata. No rok za uvođenje ovih tabela je tek krajem 2016. Odmah na snagu stupa pravilo o obaveznim informacijama o porijeklu namirnica. Tako će npr. kod industrijskih proizvoda, poput ribljih štapića, koji se dobivaju prešanjem komadića ribljeg mesa, biti obavezno navesti porijeklo ribljeg mesa bez obzira radilo se samo o jednoj ili više lokacija. I kod prehrambenog ulja ubuduće više ne vrijedi samo opis „biljno ulje“ nego na pakiranju mora stajati od kojih biljaka je ulje proizvedeno.

Dvojbe oko stručnosti osoblja

Političari, poput njemačkog ministra prehrane i poljoprivrede Christiana Schmidta pohvalili su nova pravila. „Ovo je prijelomni trenutak koji će priskrbiti više jasnoće i istine“, rekao je Schmidt. Udruge za zaštitu potrošača međutim upozoravaju kako nova odredba ne ide dovoljno daleko i da potrošač još uvijek ima poteškoća brzo i jasno ocijeniti je li neki prehrambeni proizvod zdrav ili ne. Te organizacije su tražile uvođenje tzv. semaforskih oznaka po kojima bi bilo jasno vidljivo koje namirnice su dobrih a koje loših nutritivnih vrijednosti. No Europska komisija je to odbacila. Udruge za zaštitu potrošača u Njemačkoj istodobno izražavaju dvojbu oko stručne spremnosti osoblja u pekarama ili ugostiteljskim objektima koje, kako se navodi, nije školovano za davanje preciznih informacija o sadržaju namirnica potrošačima.