Višejezičnost - prednost ili nedostatak?

U Saveznoj Republici dominira njemački jezik, iako oko petinu stanovništva čine stranci, najvećim dijelom Turci. Puno političara i dobar dio njemačkog stanovništva to šaroliko jezično izražavanje smatraju prije svega prijetnjom, a ne pozitivnom činjenicom. Nema puno programa koji potiču višejezičnost, a oni ne igraju ni važnu ulogu u obrazovnom sustavu. U Australiji se, naprimjer, višejezičnost ciljano potiče.

Učiti jezik, osjećati se kao kod kuće?

Njemački političari od doseljenika traže da što je moguće brže nauče njemački jezik. To naravno ima smisla, tvrdi Ingrid Gogolin, ali, s druge strane, znanje njemačkog nije preduvjet osjećaja pripadnosti njemačkom društvu, dodaje profesorica interkulturnog istraživanja obrazovanja na Sveučilištu u Hamburgu: «Od ljudi se ne traži samo znanje njemačkog. Od njih se traži i više od toga, takoreći da njemački prihvate kao da je to njihov materinji jezik. To ima svoje povijesne i ideološke razloge po kojima su jedna zemlja i jedan jezik neraskidivi jedno od drugog. Ta predožba koja ima korijene u 19. stoljeću prisutna je duboko u našoj podsvijesti i našim glavama, ali i u našim osjećajima.»

«Kulturno obogaćivanje društva»

Profesorica Gogolin smatra da njemačka višejezičnost predstavlja kulturno obogaćivanja društva. Važno je, kaže ona, da doseljenici, njihova djeca i unuci koriste jezik svoje domovine i u svakodnevici, ali i u kontekstu globalizacije: «U tome vidim šansu, jer se mi kao zemlja nalazimo u centru Europe. Zato moramo njegovati odnose s ljudima koji pričaju druge jezike. Izradila sam znanstvenu studiju koja je pokazala da mala i srednja poduzeća profitiraju od svojih zaposlenika koji pričaju više jezika.» To potvrđuje i Michael Clyne. Lingvist sa Sveučilišta u australskom Melbournu smatra da višejezičnost pridonosi boljem razumijevanju, osobito u zemljama s puno doseljenika, gdje jedni uz druge žive ljudi s različitim kulturnim naslijeđem: «Jezik je ključ koji otvara vrata druge kulture. Šteta da tako malo Nijemaca koristi jezično blago i šteta da ih tako malo sudjeluje u životu višejezičnog društva.»

Australije je «višejezični raj na zemlji»

Za razliku od Njemačke, u Australiji njega oko 240 jezika, koliko ih se tamo govori, igra važnu ulogu. Radio i TV postaje svaki dan emitiraju program na različitim jezicima, pri telefoniranju se mogu koristiti usluge prevoditelja, djeca uče jezike od umirovljenika, a u školama se može učiti čak 40 jezika, naprimjer ukrajinski, tamilski, pa čak i amharski. O tome sanja i Aydan Özuguz. Na njemačkim se školama rijetko gdje može učiti primjerice turski, kaže glasnogovornica za doseljavanje i integraciju stranke njemačkih socijaldemokrata u Hamburgu. Ona se žali da se ne koriste kompetencije koje doseljenici imaju kad se radi o njihovim materinjim jezicima. Slabo znanje njemačkog jezika koje imaju djeca doseljenika u puno slučajeva dovode do toga da ona završavaju u lošijim školama, nakon kojih ih ne čeka presvijetla budućnost, dodaje Aydan Özuguz: «To je poražavajuće za nas. Druge su europske zemlje reagirale brže, reformirale su svoje sustave obrazovanja. Mi još uvijek diskutiramo što želimo, je li dvojezičnost ili višejezičnost uopće dobra ili ne. Mislim da bi nam svima koristilo kada bi puno ljudi shvatilo što im donosi višejezičnost.»

Kako brzo učiti strane jezike?

U nekim vrtićima u Njemačkoj djeca već u ranoj dobi počinju učiti strane jezike. No, to je samo iznimka. Nema dovoljno kvalificiranih pedagoga. Stručnjaci, poput profesorice Gogolin uporno ponavljaju da ona djeca koja dovoljno rano počnu učiti jedan strani jezik kasnije puno lakše nauče još jedan. Njezino mišljenje ne dijeli puno ljudi. Ipak, Ingrid Gogolin se nada da će u to kad-tad uspijeti uvjeriti i političare koji donose odluke.