Vječito pitanje - što smije satira?

Pitanje je staro koliko i rasprava o granicama politički angažiranog humora: do kojih granica smije ići satira, da li viceve o holokaustu smijemo smatrati smiješnima. Ili viceve o 11.rujnu? U Njemačkoj su nacionalsocijalizam i Hitler dugo vrijeme bili smatrati tabuom. Sramežljivih pokušaja satire i najmračnijeg razdoblja njemačke povijesti bilo je i prije no tek je 2007. njemački redatelj židovskih korijena Daniel Levy filmom "Mein Führer" srušio i posljednje tabue povezane s Hitlerovom diktaturom.

Njemačko puhanje na hladno

No Nijemci su, nakon nacionalsocijalizma, pronašli novu temu koju smatraju neprikladnom za satiričke sadržaje. Film britanskog redatelja Chrisa Morrisa "Four Lions" digao je prašinu i prije službenog dolaska u njemačka kina. Problematično za neke njemačke političke krugove: "Four Lions" se ismijava fenomenu islamističkih bombaša samoubojica i time, prema mišljenju parlamentarnog zastupnika Kršćansko socijalne unije (CSU) Stephana Mayera stvara negativnu atmosferu.

"Svakako da satira mora biti dozvoljena. No mislim da trenutno treba biti vrlo pažljiv kad se radi o odnosu prema islamu u Njemačkoj", kaže Mayer i pritom ukazuje na probleme koji su nastali nakon objave karikatura proroka Muhameda u danskom tisku. Možda je upravo iz tog razloga producentima "Four Lionsa" trebalo preko godinu dana da pronađu distributera u Njemačkoj. U Velikoj Britaniji je ovaj film već prikazivan bez problema u kinima a u međuvremenu je poćela i distribucija DVD-ova. U Njemačkoj se međutim puše na hladno.

Muške ćelije čine greške

"Mi smo čekali da vidimo kako njemačka publika prihvaća ovaj film i kada smo vidjeli pozitivnu reakciju na festivalma, odlučili smo ga pokazati i široj publici", kaže Steffen Gerlach, direktor distributorske tvrtke Capelight Pictures iz Berlina. Gerlach priznaje da film "provocira" ali da "ne prelazi granice". "Film se ne ruga islamu nego ismijava i teroriste i policajce" kaže redatelj "Four Lionsa" Chris Morris. On se u svojoj satiri čak poziva na znanstvene radove na temu terorizma. On se tako drži teorije o tzv. "muškim grupama" kao preduvjetom za nastanak terorističkih ćelija.

"Teroristi su, htjeli mi to ili ne, uglavnom grupe muškaraca koji kao takvi čine mnoge greške. Oni nisu savršeni", kaže Morris. Tako Morrisovi teroristi zbog nespretnosti svako malo dižu u zrak nešto što ne bi trebali dići i ne mogu se dogovoriti oko cilja terorističkog napada. "Oni žele biti dio džihada ali ne znaju baš najbolje kako da to ostvare i cijelo vrijeme su sami sebi na putu", kaže Morris. Policija, koja je neuspješna jer zaslijepljena predrasudama lovi bradate ekstremiste, ne obraća pažnju na skupinu mladih, dobro integriranih muslimana koji pripremaju napad na Londonski maraton. "Ima mnogo ovakvih skupina koje bi se htjele uključiti u džihad ali ne znaju kako. To je stvarnost i "Four Lions" govori o toj stvarnosti", zaključuje Morris.

Autor: N. Kreizer (dpa)

Odg. ur.: Željka Telišman