Vlakovi s pšenicom u borbi protiv gladi?

Seosko imanje Torbena Reelfsa nalazi se 40 kilometara južno od Lavova. Zajedno s ukrajinskim partnerima na 1.900 hektara obradive zemlje uzgaja pšenicu, ječam, kukuruz i soju. Živi u Bukovu blizu Berlina – a sa svojim zaposlenicima održava kontakt putem video-konferencija. Skoro su završili sjetvu, ako padne još malo kiše žetva bi mogla biti dobra. Ali do tada se moraju isprazniti skladišta, a u silosima im je još 500 tona žita od prošle godine.

„Jedan dio je već prodan, ali ne može se otpremiti jer kupac nema prostora za skladištenje", kaže Torben Reelfs. Prije rata žito je prevoženo željeznicom u Odesu, gdje se potom pretovarilo na brodove. Ali, luke su sada blokirane. "Ne možete izaći. To je cijeli problem", kaže Bogdan Husak, upravitelj seoskog imanja.

Do tri teretna vlaka dnevno

Sljedeće mjesto pretovara, gdje bi mogli utovariti svoje žito u vlakove, udaljeno je samo nekoliko kilometara - i uništeno je u ruskim raketnim napadima. Ostao je samo put kroz Karpate kamionom. To bi značilo: 25 kamionskih tura. Ali kamiona također nema dovoljno, kao ni goriva. A ni vlakova nema dovoljno.

Prema Njemačkim željeznicama (Deutsche Bahn), do tri teretna vlaka s poljoprivrednim proizvodima svakoga dana putuju u smjeru zapadne Europe. No dok ponovo ne stoje na raspolaganju za utovar može proći i 16 do 30 dana. Ovi transporti ne mogu zamijeniti prethodnu rutu.

Ali kapacitet je samo jedno pitanje. Logistika je drugo. Počinje sa širinom kolosijeka: kao dio nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, Ukrajina ima drugačiji željeznički sustav od ostatka Europe. To znači da je širina tračnica drugačija. Na kraju, to znači da se roba mora pretovariti u druge vlakove na granici.

Promjena lokomotiva zahtijeva vrijeme

„Ovo je usko grlo", kažu u udruženju „Allianz pro Schiene". I ono nije jedino. Sve u svemu, željezničke pruge nisu dobro razvijene – problem koji je poznat godinama. Od sedam njemačko-poljskih graničnih prijelaza samo je jedan elektrificiran. Vlakovi koji žele preko granice zato moraju nekoliko puta mijenjati lokomotivu: od električne lokomotive do dizel lokomotive i ponovo nazad. Ovo ne samo da košta, već́ i povećava vrijeme transporta.

EU planira kopnom u Europu dopremiti do 20 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda. Teretni prijevoz Njemačkih željeznica DB Cargo će također biti uključen. U ožujku su željeznice počele dopremati pomoć́ Ukrajini pomoću takozvanog željezničkog mosta. Sada su u procesu uspostavljanja „željezničkog mosta" kako bi se omogućio transport velikih količina poljoprivrednih proizvoda do luka na Sjevernom moru i Jadranu, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing u utorak na sastanku s europskom povjerenicom za promet Adinom Valean u Berlinu.

Opasnost od štetočina

O tome koliko bi transporta bilo moguće na kojim rutama iz strateških razloga se šuti. Jer, Rusija je više puta bombardirala željezničke pruge u Ukrajini. Ali jasno se stavlja do znanja da će izvlačenje sirovina iz Ukrajine, kako bi se spriječila glad, biti ogroman europski zadatak. Jer, Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice.

Ako se silosi ne isprazne, ne samo da će nedostajati mjesta za novu žetvu, također postoji rizik da će štetočine uzrokovati velike gubitke. Torben Reelfs objašnjava da se skladišta moraju isprazniti za mjesec dana da bi se spriječile štete. On i njegovi partneri mogu se samo nadati – da svi zaista rade zajedno na spašavanju usjeva. I nadaju se kraju rata.

ss/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu