Vrućina loša za potrošače, dobra za špekulante
16. svibnja 2011Pšenica, ječam, raž - neke su od žitarica na čiji će se urod odraziti trenutačna suša u Europi. Mnoge su ove biljke u važnom razdoblju razvoja upravo kad se vlaga skupljena tijekom zime u tlu naglo isušuje. Pšenica je nakon vina europski drugi po redu najveći poljoprivredni proizvod, i iznosi petinu svjetske proizvodnje. Od 2008. do 2010, žetva u EU je imala prosječnu vrijednost od 3,45 milijardi eura godišnje.
"Definitivno trebamo kišu, ali to nije jedini problem", kaže analitičar pri britanskoj istraživačkoj grupi HGCA David Eudall. "Problem je i vrućina. Biljke su se razvile tri tjedna ranije no što bi trebale".
Kritično stanje
Budući da će žetva biti ranije nego inače, kiša bi sad donijela manje koristi no da su se biljke normalno razvijale. "Bit će manja kvaliteta", kaže Eudall. U svakom slučaju, prinosi bi mogli biti manji.
U Francuskoj stručnjaci upozoravaju da je u ovoj zemlji zabilježen drugi po vrućini travanj od 1990, te jedan od najsušnijih od 1953. U nekim područjima Francuske pšenica je već dostigla fazu u kojoj zrna uopće više ne rastu ukoliko nema kiše, upozoravaju vladini dužnosnici.
U Njemačkoj je isto neuobičajeno toplo i suho vrijeme, što veseli šetače u parkovima ali zabrinjava poljoprivrednike. "Pretpostavljamo da će prinos biti nešto manji nego prosječno", procjenjuje konzultanica pri Njemačkoj udruzi poljoprivrednika DBV Astrid Rewerts. "Neke su biljke pretrpjele štetu zbog jake zime a zadnjih mjeseci i zbog nedostatka kiše".
Čak i u tipično kišnoj Britaniji suša je bila tema do prošlog tjedna. "Nedavne kiše su malo olakšale sitaciju", kaže David Eudall.
Francuska, Njemačka i Velika Britanija najveći su proizvođači žitarica u Europi. One su istovremeno i najveći potrošači ovih proizvoda.
Veliki profiti
Cijena pšenice konstantno raste i to ne samo zbog straha od nestašice zbog nedostatka kiše. Stručnjaci upozoravaju da su špekulanti već počeli utjecati na razvoj cijena. "To uvijek uključuje rizik ", kaže stručnjak za tržište roba njemačke banke Lampe Frank Neiding. Dok se proizvođači radije drže fiksnih cijena i igraju na sigurno, neki se dioničari vole kockati i tako zarađivati profite. "Na tržištima imate jako puno špekulanata kojima je totalno svejedno hoće li biti dovoljno žitarica na tržištu".
Na tržištu roba u Parizu cijena eurposke pšenice se u godinu dana udvostručila i popela na skoro 253 eura po toni.
Više cijene sirovina primoravaju pak proizvođače hrane da podignu cijene gotovih proizvoda. Ujedinjeni narodi upozoravaju da su globalno cijene hrane prošlog mjeseca porasle po deveti put u deset zadnjih mjeseci.
Istovremeno, potražnja za hranom raste jer raste i broj stanovnika naše planete, a stanovnici razvijenih zemalja traže više mesa i mliječnih proizvoda, za što opet treba više žitarica. Na to se nadovezuje i potražnja za bio-gorivom.
Prilagođavanje klimatskim promjenama
Opskrba žitaricama se poremeti i kad veliki proizvođači, poput Rusije, privremeno zabrane njihov izvoz, kao što je to bilo prošle godine nakon što su zemlju pogodile najgore suše u zadnjih 50 godina.
Budući da proizvođači imaju malo utjecaja na način trgovanja ili na vremenske prilike, neki se sve više posvećuju uzgoju zrna koje će biti otpornije na suše ili na vrućinu.
"Cijela jedna industrija se usredotočila na uzgoj takvih vrsta biljaka", kaže Astrid Rewerts. "Mi jako lobiramo pri uzgajivačima i poljoprivrednicima da se prilagode klimatskim promjenama".
A potreba za prilagođavanjem izgleda da je važnija no ikad. Znanstvenici su otkrili da sa svakim povišenim stupnjem prosječne temperature, prinos od žitarica pada za deset posto.
Autor: Hohn Blau/ Snježana Kobešćak
Odg. ur.: S. Matić