Vučić i Rama, pokušaj drugi
27. svibnja 2015Ni Tito nije bio u Albaniji, ali tamo ide Aleksandar Vučić – to je omiljeni uvod regionalnih medija u svaku priču o uzvratnom posjetu srbijanskog premijera albanskom kolegi. I to je dovoljno da se govori o „povijesnom posjetu“. „Ne bih ovdje govorio o povijesnom posjetu“, kaže za DW savjetnik albanskog premijera Shkelzen Maliqi. „Ipak, vrlo je važno da se dalje normaliziraju odnosi Tirane i Beograda, iako je jasno da Srbija i Albanija imaju potpuno različita stajališta o neovisnosti Kosova.“
Srbijanski mediji očekuju zamke i provokacije
Dok beogradski mediji najavljuju diplomatsku „sačekušu“ za Aleksandra Vučića, živopisnih najava ne nedostaje ni u Tirani. Neki se tako pribojavaju da bi Vučić na konferenciji za novinare mogao govoriti o Kosovu kao neodvojivom dijelu ili čak srcu Srbije, što bi, kako se navodi, bio revanš za provokaciju Edija Rame u Beogradu. Tako je naime, kao provokacija, ocijenjena Ramina izjava da Srbija treba prihvatiti realnost i priznati neovisnost Kosova. S druge strane mnogi Albanci, kako u Albaniji, tako i na Kosovu, Ramu slave kao heroja.
Izgleda da je jedini način da političari i javnost u obje zemlje ne skandaliziraju diplomatske susrete srbijanskih i albanskih predstavnika zapravo taj da se svaka priča o Kosovu zaobilazi u širokom luku. Ali albanski politički analitičar Albert Rakipi podsjeća da dvije zemlje nisu zavađene samo oko Kosova, već da imaju i različite odnose prema Rusiji i NATO-u. „Albanija je članica sjevernoatlantskog saveza i podržava svaku zapadnu politiku na Balkanu. Srbija nije članica i zalaže se za tješnju suradnju s Rusijom“, kaže Rakipi.
Oba premijera neće moći zaobići velike tema kao što su: sigurnosna situacija u regiji, posebno nakon eskalacije nasilja u Makedoniji, i zajedničke europske perspektive. Naime, dok su oružani sukobi u Kumanovu još trajali, u Srbiji se već moglo čuti da su za sve krivi Albanci koji hoće Veliku Albaniju. „U Makedoniji, na Kosovu i u manjoj mjeri u Albaniji, postoje krugovi koji zagovaraju Albaniju u etničkim granicama. To ne mogu i ne želim poreći. To međutim nije službena politika ni Tirane, ni Prištine“, tvrdi Maliqi.
Iako smatra da situacija u Makedoniji i posebno događaji u Kumanovu predstavljaju prijetnju za cijelu regiju, on u osnovi tog sukoba ne vidi takozvano albansko pitanje, nego prije svega „borbu skopske vlade da ostane na vlasti“.
Njemačke poruke
Promatrači od premijera Vučića i Rame, kao predstavnika velikih nacija u regiji, očekuju da upute apel za smirenje situacije u Makedoniji. Mir, stabilnost i regionalna suradnja su glavni preduvjeti za približavanje regije Europskoj uniji. To je nedavno rekao njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier prilikom susreta s albanskim kolegom Ditmirom Bushatijem u Berlinu krajem travnja. On je Albaniji i Srbiji obećao pomoć na putu u Europu. Kada je riječ o približavanju EU-u, Srbija i Albanija velike nade polažu i u posjet njemačke kancelarke Angele Merkel Beogradu i Tiranu koji je planiran za srpanj ove godine.