"Wagner" se vraća kući - a Prigožin ide u azil?

Čini se da je oružani ustanak ruskih plaćenika iz satava grupe „Wagner" protiv vlastitog državnog vrha usred ukrajinskog rata bio kratkog daha. Samo nekoliko sati nakon početka napredovanja prema Moskvi, vođa plaćeničke paravojske Jevgenij Prigožin izdao je u subotu navečer (24.6.) zapovijed da se njegova zloglasna privatna vojska povuče.

Ubrzo nakon toga, plaćenici su napustili položaje koje su držali u južnoj Rusiji. Wagnerove trupe odustale su od svojih položaja u južnom ruskom gradu Rostovu na Donu, koje su držale do ranog nedjeljnog jutra (po lokalnom vremenu). Uz pljesak civilnog stanovništva, prva vozila s plaćenicima prvo su napustila sjedište ruskog vojnog zapovjedništva Jug - koje su zauzeli samo nekoliko sati ranije - prije nego što su kasnije tenkovi i borbena vozila također napustili središte grada.

Sam Prigožin će moći neometano otići u susjednu Bjelorusiju, rekao je u subotu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi ruska novinska agencija Interfax. Kao jamstvo za slobodno povlačenje bivša osoba od povjerenja šefa Kremlja Vladimira Putina ima „riječ predsjednika". Sam Prigožin to nije izravno komentirao, tako da još nije jasno želi li i kada iz južne Rusije otići u Bjelorusiju.

Iako je Putin u televizijskom obraćanju naciji u subotu ujutro najavio da će pobunjenici biti kažnjeni, Kremlj je navečer dao drugačije izjave. Borci Wagnerovih trupa ne bi trebali biti procesuirani s obzirom na njihove zasluge na frontu u Ukrajini, kako je uvjeravao Peskov. Umjesto toga, nekima od plaćenika nudi se ugovor za služenje u ruskim oružanim snagama.

Lukašenko kao posrednik

U subotu navečer u audio poruci na mreži Telegram je Prigožin rekao da se njegovi vojnici „okreću i idu u suprotnom smjeru natrag u kampove". Prema navodima agencije Reuters je u koloni koja je krenula prema Moskvi bilo oko 5000 wagnerovaca, predvođenih iskusnim komandantom Dimitrijem Utkinom. Ukupno Prigožin navodno raspolaže sa oko 25 000 vojnika, vrlo dobro obučenih i opremljenih, te iskusnih u borbi.

Neposredno prije toga je press služba bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka objavila je da je on nagovorio Prigožina da odustane od marša na Moskvu. Lukašenko se ponudio da bude posrednik jer Prigožina osobno poznaje oko 20 godina. „Prigožin je prihvatio prijedlog bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da zaustavi svoje naoružane ljude iz „Wagnera" i poduzme daljnje korake za deeskalaciju", objavio je bjeloruski predsjednički ured u priopćenju za tisak, prenosi državna novinska agencija Belta.

Obustavljene istrage protiv Prigožina

Moskva se već bila pripremila za dolazak „Wagnerovih" trupa. Prilazi glavnom gradu su bili blokirani, a u gradu je proglašeno izvanredno stanje zbog terorizma. U međuvremenu su, prema službenim informacijama, sve blokade na prilaznim cestama oko Moskve ukinute u nedjelju rano ujutro. Međutim, gradska uprava nastavila se pridržavati slobodnog ponedjeljka koji je prvotno odredio gradonačelnik Sergej Sobjanin iz sigurnosnih razloga.

U subotu ujutro je u televizijskom obraćanju naciji ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio Prigožinu teškim posljedicama zbog oružane pobune. On je svog bivšeg bliskog suradnika nazvao „izdajnikom". Putin je osim toga rekao i da će „svi oni koji su dobrovoljno krenuli ovim putem izdaje, pripremali oružanu pobunu, odabrali ucjene i terorizam, biti kažnjeni zakonom i od strane naših ljudi".

Ruske vlasti su u petak navečer pokrenule istragu protiv Prigožina koji se obogatio državnim ugovorima i, ukoliko bi bio proglašen krivim, prijetila bi mu zatvorska kazna od 12 do 20 godina. A pokrenuta je  bila i istraga od strane ruske tajne službe FSB zbog „oružane pobune“. No, kako se čini, sve te istrage su sada obustavljene, te se Prigožinu i njegovim borcima jamči da neće biti procesuirani.

Kraj pobune, ali ne i spora

Borba za vlast između Prigožina i ruskog vojnog vrha, koja je tinjala mjesecima, eskalirala je u petak (23.6.). Prigožin je optužio ministra obrane Sergeja Šojgua da je naredio napad na vojni kamp Wagnerovih trupa. Nakon tog navodnog napada, ​​koji je Ministarstvo obrane u Moskvi odmah demantiralo, Prigožin je najavio „marš pravde" za kažnjavanje odgovornih.

U subotu ujutro su njegove trupe najprije zauzele vojne objekte u južnom ruskom gradu Rostovu na Donu, a kasnije se doznalo da su druge jedinice krenule prema Moskvi. Prema Prigožinovim tvrdnjama su najisturenije jedinice bile samo oko 200 kilometara od ruske prijestolnice.

Z. Arbutina (Reuters,dpa,RND,DW)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu