Wagner – teroristička skupina?

Popis optužbi je dug: mučenje, zvjerska ubojstva, pljačke i drugi ratni zločini. Sve to je navodno tijekom proteklih godina na različitim ratištima počinila plaćenička skupina bivšeg ruskog oligarha Jevgenija Prigožina.

Ta privatna vojska imala je važnu ulogu za Rusiju u ratovima i oružanim sukobima u raznim dijelovima svijeta. Navodno je u Libiji postavljala međunarodno zabranjene nagazne mine, izvršila je pogubljenja u Maliju i Srednjoafričkoj Republici ili mučila i ubijala ukrajinske civile.

„Njihove operacije u Ukrajini, na Bliskom istoku i u Africi predstavljaju prijetnju za globalnu sigurnost", ocjenjuje britanska ministrica unutarnjih poslova Suella Braverman. „To su jednostavno teroristi."

Kao takvi bi u budućnosti trebali biti i označeni, smatra Braverman. Njezino ministarstvo je Donjem domu britanskog parlamenta dostavilo odgovarajući prijedlog zakona. Tu inicijativu je na platformi X (bivši Twitter) podržao i britanski premijer Rishi Sunak.

Kako se definira „teroristička organizacija“?

Taj korak omogućava „Zakon o terorizmu“ (Terrorism Act) koji je donesen u Velikoj Britaniji 2000. godine. On pod terorizmom podrazumijeva korištenje teških zločina ili prijetnju teškim zločinima „s ciljem da se utječe na britansku vladu ili neku međunarodnu organizaciju, ili kako bi se zastrašila javnost iz političkih, vjerskih, rasnih ili ideoloških razloga."

Druge zemlje ili međunarodne organizacije koriste slične definicije. Ipak, termini „terorizam“ i „teroristička organizacija“ međunarodno su sporni. Usprkos pokušajima do sada nije pronađena globalno priznata definicija tog pojma.

Po njemačkom zakonu, terorizam je „dugotrajna borba za političke ciljeve koji se realiziraju napadima na živote, tijelo i imovinu drugih ljudi". Za razliku od Velike Britanije, Njemačka se ne želi sama baviti tom klasifikacijom, već samo u sklopu Europske unije.

Posljedice stavljanja Wagnera na popis terorističkih organizacija

Stavljanjem Wagnera na popis terorističkih organizacija, svaka podrška toj privatnoj vojsci postaje protivna britanskim zakonima. Osobe koje na primjer organiziraju sastanke članova skupine Wagner, pružaju joj financijsku ili organizacijsku potporu, ili javno ističu njezine simbole, suočavaju se s visokim novčanim kaznama, a u težim slučajevima prijeti im čak i do 14 godina zatvora. Država bi mogla i oduzeti već postojeću imovinu skupine Wagner.

Iako je Velika Britanija, poput drugih zemalja i međunarodnih organizacija, prethodno već uvela sankcije skupini Wagner i njezinom vođi Prigožinu, uključujući i zamrzavanje imovine, čini se da će Wagnerovim ljudima ubuduće biti znatno teže prikupljati dodatna sredstva u Velikoj Britaniji, jer sada to može biti predmet kaznenog gonjenja.

Stavljanje Wagnera na popis terorističkih organizacija također stvara pravnu osnovu za Ukrajince, ali i druge, da tuže skupinu Wagner pred britanskim sudovima za milijunsku odštetu, za nepravde koje su pretrpjeli – čak i ako ti zločini nisu počinjeni na britanskom tlu.

Tko je još poduzeo taj korak?

I prije početka ruskog agresorskog rata u Ukrajini, skupina Wagner je bila pod povećalom međunarodnih organizacija za ljudska prava, zbog navodnih ratnih zločina na Bliskom istoku i u Africi. Europska unija i SAD su od 2020. godine uvele sankcije Jevgeniju Prigožinu i njegovoj vojsci zbog borbe na strani generala Haftara u Libiji.

Od početka 2023. godine skupina Wagner se u Sjedinjenim Američkim Državama smatra „transnacionalnom zločinačkom organizacijom“. Istovremeno, bilo je više pokušaja da ju se označi kao terorističku organizaciju.

Sličnih pokušaja bilo je i u Europskom parlamentu, Senatu SAD-a, u francuskom i švedskom parlamentu. Dok na razini EU-a to još uvijek nije učinjeno, Litva je sama označila skupinu Wagner kao terorističku organizaciju. Parlamentarna skupština Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) također je donijela rezoluciju kojom se Wagner svrstava u terorističke organizacije.

Hoće li to uskoro učiniti i neke druge zemlje?

I u Njemačkoj je sve više onih koji pozivaju na takvu klasifikaciju na razini EU-a. Krajem svibnja oporbeni Zastupnički klub kršćanskih demokrata (CDU/CSU) podnio je odgovarajući zahtjev Bundestagu. Međutim, vladajuća koalicija (SPD, Zeleni, liberali) za sada ne vidi da za to postoji pravna mogućnost.

„Pravni uvjeti za stavljanje na popis terorističkih organizacija na razini EU-a su strogi", navodi se u odgovoru njemačke vlade oporbi koji je prenio list „Frankfurter Allgemeine Zeitung". Da bi skupina Wagner bila klasificirana kao takva, potreban je „sveobuhvatan paket dokaza koji mora biti zasnovan na javno dostupnim informacijama". U suprotnom te informacije ne mogu biti upotrijebljene na sudu.

I u SAD-u je u punom jeku rasprava o stavljanju skupine Wagner na popis terorističkih organizacija. I tamo također postoje argumenti za i protiv takve odluke. Međutim, zabrinutost nije samo pravne, već i političke naravi. Izjednačavanje skupine  Wagner s organizacijama kao što su Boko Haram, Islamska država ili Al-Kaida, bio bi snažan znak osude. Ipak, Bidenova administracija oklijeva – iz zabrinutosti da bi takav potez mogao ozbiljno ugroziti odnose SAD-a s brojnim afričkim zemljama, poput Malija i Srednjoafričke Republike, u kojima skupina Wagner često djeluje uz odobrenje tamošnjih vlasti.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu