Zašto IS želi protumuslimansku Europu?
25. ožujka 2016U jednom priopćenju Islamska država zahvaljuje „sigurnosnom timu kalifata“ jer je „u Belgiji napao križare, koji ne prestaju voditi rat protiv islama i njegovih sljedbenika“. Teroristička organizacija je upozorila Belgiju i druge „križarske nacije“ koje su se ujedinile protiv IS-a na dolazeće „crne dane“. To što sada slijedi je još razornije, jer „Alah je ovlastio braću da šire strah i teror u srcima križara“.
Takvim priopćenjima IS svijetu želi poručiti da su njihove pristaše na svim stranama i da su dio općeg pokreta. Da se radi o borbi vjernika protiv „nevjernika“ koja se vodi na cijelom svijetu. U crno-bijelom svijetu, koji se sastoji od „nas“ i „njih”.
A upravo je to cilj, kaže Günter Meyer iz Centra za istraživanje arapskog svijeta u Mainzu. „IS radi na polarizaciji i radikalizaciji odnosa između muslimanskog i ne-muslimanskog stanovništva, nastojeći mobilizirati što više sljedbenika i destabilizirati europska društva, kako bi se ostvario cilj – širenje kalifata.“
Strah od isključenja i rasizma
Naročito migranti i izbjeglice su zabrinuti da će nakon napada u Bruxellesu ili Parizu biti još manje prihvaćeni u europskim društvima. Tako su pojedini teroristi koji su sudjelovali u napadima na Pariz u studenom došli tzv. balkanskom rutom, prikazujući se kao izbjeglice. Francuze i ostatak svijeta bi trebao obuzeti strah od svih muslimana. Pri tom, niti poslije napada u Parizu, niti u Bruxellesu nije pronađen dokaz da je bilo izravnih veza između izbjeglica i atentatora, kaže u intervjuu za DW Ska Keller, zastupnica stranke Zelenih u Europskom parlamentu.
Mnoge stranke u Europi snažno se zalažu za strogu useljeničku politiku. Zbog smrtonosnih terorističkih napada njihov glas nailazi na sve veću podršku. Protumuslimansko raspoloženje, koje šire populisti i desničarski ekstremisti, također ide na ruku teroristima. Oni ne žele da muslimani idu u Europu već da u što većem broju žive u njihovom kalifatu.
Izgleda da je taktika upalila jer u Europi sve više podrške imaju stranke koje kritiziraju islam. Desničarska Alternativa za Njemačku na izborima u tri savezne pokrajine je tako ostvarila dvoznamenkast rezultat. Populisti francuske Nacionalne fronte su u prvom krugu komunalnih izbora prošle godine dobili 28 posto glasova. Ali i u drugim europskim zemljama sve više uspjeha bilježe nacionalno-konzervativne i desničarske stranke, koje zagovaraju strožu migracijsku politiku.
Netko i nešto
To bi moglo imati fatalne posljedice po Zapad, smatra Meyer. Jer ako i oni muslimani koji se žele integrirati i oni koji su već integrirani sve češće budu suočeni s diskriminacijom i napadima, postoji opasnost da bi mnogi mladi muslimani na mržnju mogli odgovoriti mržnjom. Francuska i Belgija su to već osjetile. Broj belgijskih džihadista koji su ratovali u Siriji i potom se vratili je velik, posebno u odnosu na ukupan broj stanovnika. „Ali i drugdje jačaju džihadističke sredine. To će idućih godina donijeti puno problema, ne samo u Belgiji“, ocjenjuje stručnjak za islam Guido Steinberg iz Zaklade za znanost i politiku iz Berlina.
Jer salafizam nudi frustriranim, izopćenim i odbačenim muslimanima jednu novu, religiozno-ideološku inspiraciju. „Tako se mladima nudi perspektiva za budućnost, da od gubitnika postanu netko i nešto“, dodaje Günter Meyer. Većina tih mladih ima malo teološkog znanja, stoga „lako postaju žrtve salafista, koji im propagiraju jedini pravi islam“.
Potrebno političko obrazovanje
Kada se pogledaju biografije napadača, od onih koji su napali Charlie Hebdo i dvoranu Bataclan pa do napadača iz Bruxellesa, vidi se da je proces njihove radikalizacije počeo u zatvoru. „Nužno je povećati brigu za zatvorenike, što je do sada zanemarivano. Samo tako može se spriječiti da zatvori budu rasadnici džihadizma“, kaže Günter Meyer.
Rad protiv terorizma mora početi u školama s nastavom o islamu. „Ona bi mladima trebala pomoći da na vrbovanja salafista odgovore potrebnom skepsom – posebno kada je riječ o širenju neprijateljske slike o Zapadu.“ Ali i dijelovi ne-muslimanskog stanovništva su pred izazovom: „Potrebno je više političkog obrazovanja, borba protiv islamofobije kao novog oblika rasizma, kao i zaustavljanje populističkih stranaka neprijateljski nastrojenih prema islamu“, ocjenjuje ovaj stručnjak.
Jer što više europske vlade budu krute, desno orijentirane i ksenofobične, sve više će muslimani u Europi biti gurani uza zid. Ukoliko se samo mali postotak njih radikalizira, bit će tisuće novih muslimana u Europi spremnih da izvrše napade – a upravo je to cilj IS-a.