1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zašto Nijemci ne "vole" svoju domovinu?

Antje Allroggen9. prosinca 2008

"Ja ne volim državu, već svoju suprugu", rekao je svojedobno njemački predsjednik Gustav Heinemann upitan što osjeća za Njemačku. Izložba u Bonnu pokušava objasniti složen odnos Nijemaca prema patriotizmu.

https://p.dw.com/p/GCD9
Novi ponos s novim simbolima u novoj Njemačkoj - njemačka zastava u Berlinu
Novi ponos s novim simbolima u novoj Njemačkoj - njemačka zastava u BerlinuFoto: AP

Zastava, vojna koračnica, stupajući vojnici, spomenici - dugo vremena je ovaj lanac simbola u Njemačkoj bio tabu jer je podsjećao na doba nacionalsocijalizma. Nacistička diktatura se služila sa svim nacionalnim simbolima iz njemačke povijesti i zloupotrebljavala ih za svoje ciljeve. Tako je Adolf Hitler uvijek iznova ponavljao: "Sveti simbol je za Nijemce uvijek bila zastava. Ona nije samo komadić platna, već znak uvjerenja i stava, te s time povezana obveza". Nova zastava zapadne i istočne Njemačke nakon Drugog svjetskog rata imala je crnu, crvenu i zlatnu boju. To je bila asocijacija na zajedničko nasljeđe iz 1848. U ožujskoj revoluciji su mnogi prosvjednici izašli na ulice zahtijevajući ujedinjenje pojedinih kneževina u jednu državu - Njemačku. U tom procesu je zastava imala vrlo važnu ulogu. Ona je bila jedini zajednički simbol Nijemaca.

Dolazak nacista na vlast 1933. - Brandenburška vrata kao svjedok i simbol mračne povijesti
Dolazak nacista na vlast 1933. - Brandenburška vrata kao svjedok i simbol mračne povijestiFoto: picture-alliance/dpa

Zajednička tradicija u različitom tumačenju - DDR i BRD

Plakat izložbe u bonskom muzeju
Plakat izložbe u bonskom muzejuFoto: Thomas Jahn

U bonskom povijesnom muzeju Haus der Geschichte oko 600 eksponata pokazuje kronologiju odnosa njemačkih političara i građana prema vlastitoj naciji i njezinim simbolima. "U Saveznoj Republici Njemačkoj se o simbolima poput himne ili nove državne zastave vrlo dugo raspravljalo", upućuje jedna od suradnica na izložbi, Iris Bender. "Vidljivo je i da su se obje njemačke države različito odnosile prema tradiciji iz 1848. U DDR-u se pozivalo na borbe na barikadama i revolucionarnu tradiciju, a u BRD-u na parlamentarnu tradiciju."

Vodstvo DDR-a je iz ideoloških razloga posezalo za starim nacionalnim simbolima. "Sve mora izgledati demokratiski, ali mora biti u našim rukama" - glasio je moto predsjednika DDR-a Waltera Ulbrichta. U zapadnoj Njemačkoj se, pak, nije mahalo zastavama. Bonn je izabran kao glavni grad i simbol nove, skromne Njemačke koja počinje ispočetka i koja je i državne prijeme upriličavala bez velike pompe.

Rađanje novog patriotizma

Njemačke zastave na navijačkoj milji u Berlinu
Euforija oko svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj 2006.Foto: AP

Tek nakon ponovnog ujedinjenja počelo se nešto mijenjati u odnosu Nijemaca prema vlastitoj domovini. Na izložbi u Bonnu posjetitelj tako prolazi kroz rekonstrukciju Brandenburških vrata koja su postala novi simbol ujedinjene Njemačke. U jednom dijelu se tematizira i gradnja spomenika oko kojih su se vodile žučne rasprave ili kontroverzni projekti poput rekonstrukcije starog berlinskog Gradskog dvorca. Moglo bi se reći da čitava izložba završava "happy endom" - euforijom oko svjetskog nogometnog prvenstva 2006, ljetnom bajkom i ocrtava obrise novog patriotizma u Njemačkoj. "Čovjek stiče dojam da je odnos Nijemaca prema vlastitim nacionalnim simbolima postao manje grčevit i napet. Postao je opušteniji, ako hoćete, i normalniji", zaključuje predsjednik Zaklade muzeja Haus der Geschichte Walter Hütter.