Za krizu u Grčkoj krivo - pušenje?!

Dimitris Arvanitis vodi kafić uređen u stilu bečke kavane u šarenom od alternativne publike rado posjećenom kvartu "Exarchia". To je tradicionalno okupljalište boemske škvadre u Ateni. Preko 90 posto njegovih gostiju su teški pušači i to je razlog što se Arvanitis, i sam teški pušač, boji da bi stroga zabrana pušenja mogla značiti njegov poslovni bankrot. On smatra da bi svaki vlasnik kafića morao moći sam odlučiti o tome smije li se u njegovom lokalu pušiti ili ne, ovisno o tome kako mu odgovara. Tvrdi da u tom stavu nije ni blizu usamljen jer mu se 40 drugih vlasnika kafića i restorana, ionako već pogođenih recesijom, pridružilo u kampanji koju je pokrenuo protiv zabrane pušenja.

"Ako se stvarno budemo držali novog zakona, morat ćemo zatvoriti svoje lokale", tvrdi on. Zato ga odbija poštovati i poručuje, zajedno sa svojim kolegama vladi: ako budete inzistirali na zabrani pušenja, mi ćemo dignuti ruke od svega. I prijete: "Možete nam uzeti dozvole, ali u tom slučaju ćete morati naći nove poslove za stotine ljudi koji trenutno rade za nas."

Prijetnje koje se shvaćaju ozbiljno

U vremenima krize ovaj argument se shvaća vrlo ozbiljno u Grčkoj, jer niti jedna vlada ne želi da je se smatra odgovornom za gubitak radnih mjesta. S druge pak strane protivnici pušenja u Grčkoj također imaju svoje argumente.

Panayotis Behrakis, uvaženi profesor medicine i predsjednik "Grčkog odbora protiv pušenja" ističe da upravo u ovakvim kriznim vremenima država mora smanjiti javne troškove, a to uključuje i troškove medicinske skrbi za pušače. "Pušenje je veliki teret za naše gospodarstvo. Ja bih čak išao tako daleko da bih rekao: ono je jedan od razloga za krizu u koju je Grčka upala zbog prevelikog zaduženja, kad se uzme u obzir da se troškovi naše države na medicinsku skrb za ljude sa zdravstvenim problemima prouzročenima pušenjem procjenjuju na dva bilijuna eura godišnje", argumentira zagriženi protivnik pušenja.

Neuspjela generalna proba

Prošlog ljeta je Grčka već uvela djelomičnu zabranu pušenja punu iznimaka, rupa i dodatnih amandmana koja se pokazala neučinkovitom. Ovoga puta vlasti pokušavaju primijeniti princip batine i mrkve tako što su pooštrile zabranu, ali istovremeno smanjile kazne za prijestupnike. Profesor Behrakis vjeruje da ovaj pokušaj ima više šansi za uspjeh, jer je prošle godine je niz okolnosti spriječio zakon da zaživi.

"Nakon ljeta imali smo uzbunu zbog svinjske gripe, onda je došlo od smjene na vlasti zbog ekonomske krize i skandala i jasno da u ovakvim okolnostima zabrana pušenja nije mogla biti glavni prioritet", objašnjava on. Danas je, dodaje, ponovno visoko na toj listi pa se on nada da će biti i poštivana u praksi: "U većini zemalja, uključujući i susjednu Tursku, više se ne puši na javnim mjestima, pa zašto ne bi i Grčka mogla biti bez dima cigareta?"

Tko će koga kontrolirati?

Provođenje novih mjera kontrolirat će posebni inspektori i lokalna policija. Vlasnici barova i restorana smatrat će se odgovornima za svako kršenje zabrane pušenja i prijete im kazne do 10.000 eura. Vlasnik kafića Dimitris Arvanitis međutim kaže da on odbija glumiti Big Brothera i traži da ga policija pusti na miru te da se sama obračunava s njegovim gostima. "Znate, ja ne mogu tjerati ljude da puše ili ne puše, to je njihova odluka. Ako netko želi pušiti, ja mu mogu samo dati pepeljaru, jer želim da moj lokal bude čist i uredan", objašnjava svoj stav Arvanitis.

Prema nedavno provedenim anketama, sedam od deset Grka podržava opću zabranu pušenja, dok preko 90 posto nepušača odobrava tu mjeru. No, njezino provođenje u praksu sigurno neće biti lako u zemlji u kojoj preko 40 posto ljudi još uvijek puši na javnim mjestima, po taksijima, pa čak i na radnom mjestu.

Autor: J. Papadimitriou/D. Dragojević

Odg. ur.: Z. Arbutina