Za oružje i dalje svi imaju novca

Izdvajanja za vojne svrhe na svjetskoj razini su u 2013. godini smanjena za 1,9 posto. To se u prvom redu dogodilo zbog američkog smanjivanja ove vrste izdataka, posebno nakon povlačenja iz Iraka. Da se to nije dogodilo izdvajanja bi svakako bila povećana, piše u studiji Švedskog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

Ukupni izdaci za vojsku u 2013. iznosili su oko 1.747 milijardi dolara, od čega na SAD otpada više od jedne trećine. Zato se američki izdaci snažno odražavaju na godišnji statistički izvještaj švedskog instituta. Statistika inače obuhvaća sve dostupne informacije o nabavci oružja, izdvajanjima za plaće vojnika, kadrovske i administrativne troškove, istraživanja, održavanje i izgradnju. Prošle godine je, prema rezultatima studije, većina zemalja povećala izdvajanja za vojsku.

NATO jača usprkos mjerama štednje

Ne štedi samo SAD. I druge članice NATO-a su prošle godine, osim Poljske i Njemačke, zbog ekonomske krize smanjile izdatke. Usprkos štednji NATO je i dalje u tu svrhu troši najviše novca: „Kada se zbroje izdatci članica NATO-a, svota vojnih izdataka iznosi dvije trećine ukupne potrošnje u svijetu“, ističe profesor Michael Brzoska, šef Instituta za istraživanje mira i sigurnosnu politiku u Hamburgu.

Neuravnoteženost bi se mogla objasniti i ruskim vojnim planovima. Prvi put je u posljednjih 15 godina izdvajanje Rusije, u odnosu na bruto nacionalni dohodak, veće od američkog. „Po tome se vidi da Rusija ulaže posebne napore u tom pogledu i da nastoji ponovo postati vojno jaka“, kaže profesor Michael Brzoska. Rusija pri tome ima potrebu i namjeru revitalizirati svoju vojnu industriju koja je još od 1990. godine na koljenima.

Brzoska naglašava da je Rusija još uvijek druga najveća nuklearna sila i da se njezine vojne trupe ubrajaju među najveće na svijetu. S druge strane ta zemlja se po opremljenosti, dodaje on, mora nazvati „srednje jakom silom“, ali je ona ipak superiorna u usporedbi s Ukrajinom, Gruzijom ili baltičkim zemljama.

U ukupnom poretku, prema studiji SIPRI-ja, Rusija se nalazi na trećem, a Kina na drugom mjestu, iako se u njezinom slučaju moralo baratati procjenama, jer nisu bili dostupni stvarni podaci.

Kina - azijska supersila

Iznos kineskih ulaganja je bio vrlo nejasan, ističe Samuel Perlo-Freeman, voditelj studije SIPRI-ja. Zbog toga je i teško reći na što su bila utrošena sredstva za kinesku vojnu industriju. Rast kineskih izdvajanja od 7,4 posto između ostalog predstavlja i više novca za plaće vojnika i njihov smještaj. „Oni u tome definitivno povećavaju izdvajanja i za oružje i trening“, kaže Perlo-Freeman.

Porast potrošnje u vojne svrhe se treba promatrati i u kontekstu američke hegemonije poslije Hladnog rata. „Te zemlje nisu bile nimalo sretne u sustavu u kojem je SAD kroz svoju vojnu superiornost praktično sve diktirao“, kaže on.

Netransparentnost na Bliskom Istoku

Na Bliskom istoku je i 2013. nastavljen rast vojna potrošnja. Ovaj trend nije povezan samo sa sigurnosnom situacijom već i sa još uvijek visokim prihodima od trgovine naftom. Saudijska Arabija sa svojim ulaganjima u vojsku zauzima četvrto mjesto na svijetu.

Visoki izdaci, po mišljenju Perlo-Freemana, imaju potpuno druge razloge od očekivanih strateško-vojnih: „Ulaganja u vojsku su također jedna mogućnost da se novac od nafte prenese na privatne račune. To se može promatrati i kao način da se ova ulaganja učine atraktivnijima. Generalno su izdvajanja u toj regiji vrlo netransparentna. Za prošlu godinu nije bio dostupan uvid u prave iznose za Iran, Katar, Siriju, Jemen i Ujedinjene Arapske Emirate.“

Rastuće tržište Afrike i Srednje Amerike

Afrika je povećala vojnu potrošnju za 8,3 posto. Južno od Sahare recimo Angola izdvaja više na vojsku od Južne Afrike. U Sjevernoj Africi Alžir u vojsku ulaže novac od nafte i plina: u 2013. je taj iznos bio veći od 10 milijardi američkih dolara, a to je najveća svota koju je za vojsku ikad izdvojila neka afrička zemlja.

U Srednjoj Americi, posebno u Nikaragvi, Gvatemali i Hondurasu, također je povećana vojna potrošnja. To se događa uglavnom zbog rata protiv narko-kartela. U čitavoj Latinskoj Americi, kako stoji u izvještaju, ta potrošnja je zabilježila tek umjeren rast.

Ogledalo društva

Općenito, naglašava Perlo-Freeman, ulaganja u vojsku nastavljaju rasti u apsolutnim brojkama. Ali, s obzirom na gospodarski rast u mnogim zemljama, smanjuje se udio tih izdvajanja u bruto nacionalnom prihodu. "Ako gospodarstvo raste i svima ide bolje, onda je i vojnicima bolje", ističe stručnjak SIPRI-ja.

Vojska je najčešće ogledalo političkih odnosa i ona nije bolja, ali ni gora od ostale elite, smatra Michael Brzoska. On očekuje da će se idućih godina nastaviti taj trend. "Mi i u mnogim drugim područjima vidimo preokrete u svjetskoj politici", naglasio je on i istakao da se važnost Zapada, u odnosu na stanovništvom bogate zemlje poput Kine, Rusije i Indije, općenito smanjuje. "To je nešto što se može očekivati ako se pogleda i rast broja stanovnika", zaključuje Brzoska.