Zabrana nastupa antisemitskog komičara
11. siječnja 2014Visoki upravni sud u Francuskoj u posljednji trenutak je u četvrtak (9.1.) vlastima dao dozvolu da zabrane nastup spornog komičara Dieudonnéa u zapadnofrancuskom Nantesu. To je konačni ishod pravne zavrzlame koja se povlači uoči turneje ovog komičara. Sud je svoju odluku obrazložio bojazni od "visokog rizika" i opasnosti po javni red. Francuski ministar unutarnjih poslova Manuel Valls nije krio svoje oduševljenje te je nakon objavljivanja odluke Visokog upravnog suda govorio o "pobjedi Republike" te je najavio borbu protiv "ove odvratne osobe".
Provokator afričkih korijena
No čime se Dieudonné do te mjere zamjerio francuskim vlastima? Široj publici ime ovog komičara afričkih korijena je postalo poznato kada je bivši francuski nogometni reprezentativac Nicolas Anelka nedavno nakon postignutog pogotka za svoj klub West Bromwich Albion pozdravio spornim pozdravom "Quenelle" koji podsjeća na Hitlerov pozdrav samo što je ruka usmjerena prema dolje. Manje je poznato da je i rukometaš Nikola Karabatić pozdravljao ovim pozdravom, a isto tako i Jean Marie Le Pen, duhovni vođa francuske ekstremne desnice. "Quenelle" je pozdrav kojeg je upravo Dieudonné M'Bala M'Bala u posljednje vrijeme oživio i koji je postao neka vrsta zaštitnog znaka ovog otvoreno antisemitskoga komičara. Njegove nastupe vlast odavno više ne doživljava kao kulturna nego politička okupljanja francuskih antisemita i desničara. Dieudonné se i na izborima za Europski parlament kandidirao na listi antisemitskih i desnoradikalnih stranaka. Le Pen je ujedno i kum jednom Dieudonnéovom sinu.
Nije smiješno
Dieudonné je već nekoliko puta osuđivan zbog antisemitskih ispada, a u osudi njegovih provokacija su se udružili građanski i intelektualni slojevi Francuske. Zbog svoje pjesme "Shoanans" u kojem banalizira stradanje Židova za vrijeme nacionalsocijalizma, Dieudonné je osuđen novčanom kaznom od 65.000 eura. Katolički odgojeni komičar je Židove u nekoliko navrata nazvao "sektom", pokazivao simpatije za Bin Ladena, a svoju "duhovitost" i "kreativnost" je iskazao oblačenjem u odoru ortodoksnog izraelskog svećenika koji pozdravlja Hitlerovm pozdravom. I na najnoviju zabranu M'Bala M'Bala je u jednom video-blogu reagirao na svoj način tvrdeći da "ne zna tko je prvi počeo: nacisti ili Židovi". Francuski i međunarodni mediji su na zabranu prvog nastupa turneje reagirali odobravajući ali istodobno zaključujući da je Dieudonné time dobio neviđeni publicitet u Francuskoj. Talijanska "La Republica" smatra da će zabrana ovom anticionistu i antisemitu poslužiti da izigrava žrtvu, a francuski katolički dnevnik "La Croix" zaključuje da se "ne može baš sve ismijavati". "Skečevi koji ismijavaju spolnu orijentaciju, boju kože ili vjeru štete žrtvama i posramljuju one koji se tomu smiju", zaključuje "La Croix". Aktualna turneja Dieudonnéa je očito u potpunosti pala u vodu. Nakon Nantesa, vlasti su zabranile i nastup u Toursu jer postoji "osnovana bojazan da bi Dieudonné mogao ponoviti kažnjive tvrdnje".
Val antisemitizma
No podrška službene i građanske Francuske ne može umanjiti činjenicu da se posljednjih godina u Francuskoj bilježi porast antisemitizma. Paralelno s tim trendom se povećava i broj francuskih Židova koji svojoj domovini okreću leđa. Prošle godine u Izrael je emigriralo 3.000 francuskih Židova što predstavlja porast od 63 posto u usporedbi s godinom prije. Židovi iz Francuske u međuvremenu predstavljaju najveću grupu useljenika u Izrael. Židovske udruge u Francuskoj nerado govore o ovom fenomenu i pokušavaju raspravu odvesti u drugom smjeru. Predsjednik krovne udruge židovskih općina u Francuskoj, Roger Cuikerman smatra da je glavni razlog za pojačano iseljavanje "loša gospodarska situacija u Francuskoj". Ali i on govori o "lošoj atmosferi" među francuskim Židovima kao posljedici rastućeg antisemitizma. Strah se posebice povećao nakon zločina koji se dogodio u ožujku prošle godine kada je jedan islamist u južnofrancuskom Toulouseu ubio tri učenika i jednog učitelja židovske škole. Prema nekim ispitivanjima 46 posto francuskih Židova razmišlja o iseljenju. Mnogi, slično kao i u susjednim zemljama poput Njemačke, trend porasta antisemitizma objašnjavaju sve brojnijim useljenicima iz arapskih zemalja koji arapsko-izraelski sukob prenose i u svoje nove domovine.