Zagreb se svake večeri pretvara u božićnu bajku

Posjetite li Zagreb danju, zaključit ćete da je on i dalje grad sive zimske atmosfere, magle, užurbanih ljudi i prometnih čepova kroz koje se sporo probijaju moderni modri tramvaji puni nervoznih putnika. No pričekate li kraj radnog vremena i zalazak sunca, vidjet ćete da se ovaj, kako mu tepaju, srednjoeuropski grad s mediteranskom dušom pretvara u bajkovitu adventsku pozornicu s milijun bijelih lampica. Njegovi stanovnici od užurbanih radnika, činovnika i đaka u trenu postaju opušteni šetači koji će prije povratka u domove obići barem dvije tri adventske lokacije i uz čašu kuhanog vina porazgovarati s prijateljima. Zagreb, jasno je, ima namjeru postati važno božićno odredište za domaće i strane turiste, u što ulaže puno truda. Na licu mjesta smo se uvjerili da je na dobrom putu.

Oživjeli trgovi i parkovi

Ako ste putnik koji u Zagreb stiže vlakom, božićna bajka za vas počinje čim zakoračite iz zgrade Glavnog kolodvora koju je krajem devetnaestog stoljeća projektirao mađarski arhitekt Ferenc Pfaff. Vidik koji će se rastvoriti pred vama neobičan je. Ono što poznajemo kao Park kralja Tomislava s cvjetnim rondelama i gredicama, pretvoreno je u raskošno ukrašenu kružnu pistu za klizače koju s druge strane zatvara stoljetni Umjetnički paviljon, djelo bečkog arhitektonskog dvojca Fellnera i Helmera. Klizaljke, doznajemo od nasmijanih mladih redara, ne morate imati, već ih možete unajmiti za svega desetak kuna. Sat vremena uživanja na ledenoj pisti, u što se ipak nismo upustili, koštat će vas prihvatljivih dvadesetak kuna.

Odlučite li se hodati do glavnog zagrebačkog trga, koji je samo par stotina metara dalje, zaustavit ćete se u perivoju Zrinjevac, mjestu koje ljeti privlači sve brojnije „ležače na travi“. Umjesto vode, niz Bolleovu fontanu ovih dana klize slapovi svjetlosti, no zastali smo ipak pred glazbenim paviljonom na kojem se izmjenjuju izvođači. Doduše, te 1891. godine kada je izgrađen, nitko nije mogao predvidjeti da će se božićni duh u hrvatskoj metropoli 2015. godine prizivati ugodnim funkom i to na engleskom jeziku. „Zvončići, zvončići“ koji su proteklih desetljeća činili glavnu glazbenu kulisu, ostavljeni su u prošlosti, a grad je krenuo dalje. Baš poput brojnih Zagrepčana i njihovih gostiju koji će krenuti dalje preko inače sterilnog Europskog trga, do Trga bana Jelačića, a onda Ilicom sve do uspinjače ispod koje se smjestio jedan od brojnih adventskih punktova hrvatskoga glavnoga grada. Usput će se zaustaviti kod uređenih „šumica“ posutih umjetnim snijegom. Ta su mjesta predviđena za fotografiranje i izradu selfija koji završavaju na društvenim mrežama uz razne varijante hashtaga #adventzagreb.

Jeftino piće i nešto skuplja hrana

Kobasice, fritule, kuhano vino, kolači, kape, rukavice, umjetnine i rukotvorine dio su ponude koju možete pronaći na svakom od spomenutih mjesta. „Kuhano vino i debrecinke najbolje idu“, priča nam jedan od prodavača smještenih u bijeloj drvenoj kućici. Vino je dobro, uvjerili smo se i sami, baš kao i fritule, hrvatska varijanta krafni, koje se nude na svakom koraku. No i ovdje svjedočimo hrvatskom paradoksu – hrana je znatno skuplja od alkohola. Tako ćete malu porciju fritula platiti 20 kuna, dok je čaša kuhanog vina upola jeftinija. „Prodali smo sve kolače. Ostalo nam je još par čupavaca. Zaherica je planula“, hvali nam se djevojka koja ipak ne želi otkriti koliko se uspije zaraditi u najrastrošnijem mjesecu u godini. Kaže, riječ je o obiteljskom biznisu i zadovoljna je, baš kao i grad koji naplaćuje najam štandova.

U razgovoru s glavnom urednicom turističkog portala JustZagreb.com Vesnom Petrović doznajemo da je ove godine manifestacija „Advent u Zagrebu“ organizirana bolje no ikad. „Osim Turističke zajednice i Grada, sudjelovale su brojne udruge, organizacije, mali i veliki timovi. Upravo zato ponuda je ove godine šarolika i neopterećena stereotipima. Grad miriše na domaće, ali i brojne svjetske delicije. Na ulicama se još uvijek, osim hrvatskog, čuju i različiti strani jezici pa možemo reći da je Advent postigao svoj cilj i privukao turiste u grad.“

Nema više šatora

Petrović, poput brojnih građana, ističe veliki napredak – glomazni bijeli šator s ugostiteljskom ponudom više ne zauzima Trg bana Jelačića. Bila je to „šaka u oko“ Zagrepčanima, tvrdili su to godinama gradski intelektualci i estete. „Šator se nije posve uklapao u skromnu i toplu adventsku priču“, priča naša sugovornica i dodaje da je i sam program doživio poboljšanja i širenja na nove lokacije. „Fooliranje koje se tradicionalno odvijalo pod Uspinjačom, od ove se godine proširilo i na Kurelčevu ulicu te nudi gastro-specijalitete svjetskih metropola. A napokon je oživljen i Gornji grad na kojem se predstavljaju običaji starog Zagreba. Ove godine imamo više sadržaja za još više veselja.“

Ono što ne smijemo propustiti tek dolazi, savjetuje nas Petrović. Naime, „događaj sezone“ su ledene figure koje će se od 15. do 20. prosinca raditi na platou Gradec. „Takozvano Ledozemlje će voditi nagrađivani umjetnik Gordon Matkun. On će ledenu grudu, pred publikom, oblikovati motornom pilom. Ovogodišnja hit lokacija je Europski trg na kojem se odvija #euadvent. Jer samo tamo, ispod 1.000 srdašaca, možete popiti kuhani džin i punč, pojesti jabuke u šlafroku i poslušati koncerte kvalitetnih, mladih hrvatskih, bendova koji svoju slavu grade u Europi“, zaključuje Petrović. Naravno, sve ovo ne događa se slučajno točno ispod prozora Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Zagrebu.

Usprkos krizi, za Božić rastrošno

Uloženi trud prepoznao je i portal „European Best Destinations“ u čijoj je anketi Zagreb proglašen najboljim božićnim odredištem i to u konkurenciji Londona, Berlina, Beča, Strasbourga, Bruxellesa, Manchestera i drugih 13 europskih gradova. U glasovanju je sudjelovalo više od 101 tisuće ljudi iz cijeloga svijeta od kojih je gotovo 30 tisuća svoj glas dalo Zagrebu što su turistički radnici doživjeli kao veliko priznanje.

Ruke bi nakon svega najviše trebali trljati trgovci i ugostitelji koji će, najvjerojatnije, imati nešto veću zaradu u odnosu na prošlu godinu. Kako je i u Hrvatskoj Božić iz vjerskog pretvoren u potrošački blagdan, pravi se razmjeri božićne groznice vide tek 23. i 24. prosinca. Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori, građani će ovog prosinca potrošiti 11,5 milijardi kuna, što je 300 milijuna kuna više nego prošlogodišnjeg prosinca. Rezultat je to povećanja neto plaća nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak zbog čega posljednjih godinu dana konstantno raste promet u trgovini na malo. Poslije četiri godine stagnacije, stigao je oporavak, ali to je još uvijek daleko od prosinca 2008. godine kada je Hrvatska zabilježila rekord – građani su potrošili čak 12,5 milijardi kuna.

Nakon večeri provedene na zagrebačkim ulicama možemo reći da veselja i optimizma ne nedostaje, što se ne bi moglo reći za glavni sastojak božićne čarolije – snijeg. „Meni nije Božić, ako nije bijeli Božić. A i bolje se prodaje. Ima još vremena. Sigurno će pasti“, objašnjava nam jedan od prodavača kobasica u pecivu. Građanima i turistima je, rekli bismo na prvi pogled, i ovako sasvim dobro.