Zagrebačka spalionica nestala s mape, ali samo formalno

Što se točno danas zbiva oko projekta zagrebačke spalionice otpada - pitanje je na koje se teško može dobiti odgovor i od gradske vlasti koja ga je namjerila provesti, kao i od njezinih oponenata, uglavnom nevladinih ekoloških aktivista, pobornika stajališta da je ta metoda obrade i štetna i zastarjela. One druge protivnike takve tehnologije, iz pojedinih političkih stranaka, nećemo ovom prilikom uzimati u obzir. Na taj su se vlak ionako ukrcali iz očitih dnevnopolitičkih motiva, za razliku od aktivističkih organizacija poput Zelene akcije.

No svojedobno je na strani protivnoj spalionici izričito bio i sam aktualni zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, još otkako je bio predsjednik spomenute ekološke udruge, najveće u Hrvatskoj. U međuvremenu se štošta promijenilo. U javnosti se često procjenjuje da je popustio pod izvjesnim političkim pritiskom, kao i financijskim, u vezi s unapređenjem sustava zbrinjavanja otpada. Ipak, sredinom ovog mjeseca Zelena akcija iskazala je zadovoljstvo činjenicom da spalionice otpada u novom Generalnom urbanističkom planu Zagreba – nema. Točnije, u toj dokumentaciji više nema prostora namijenjenog opcijama dotične termičke obrade.

Spalionice zagađuju (i) hranu

Dan kasnije, gradonačelnik je svejedno izjavio kako sve to i dalje ne znači da spalionice neće biti, barem dok naručena studija izvodljivosti ne procijeni isplativost takvog pogona za glavni hrvatski grad. Tomašević je pritom napomenuo da spalionice zaista nema u GUP-u, ali je za slučaj njezine gradnje dovoljno to što je ubilježena u Prostornom planu koji je i dalje važeći. Ako se Grad Zagreb pak odluči na sustav mehaničko-biološke obrade (MBO) bez spaljivanja, nerazvrstani ostatak bi se navodno slao u neke druge sredine koje već raspolažu pogonom za spaljivanje.

Za mišljenje o novonastaloj situaciji priupitali smo najprije Marka Košaka, voditelja kampanje protiv spaljivanja otpada i potpredsjednika Zelene akcije. „Iako nam je drago da je nakon dugogodišnje borbe udruga i građanskih inicijativa spalionica otpada obrisana iz GUP-a", kazao je on, „nipošto nam nije drago da se, zbog evidentnog pritiska koalicijskog partnera,koji očigledno podilazi spalioničarskom lobiju, i dalje rade studije kojima se ispituje isplativost njene potencijalne buduće izgradnje. Isplativost ne može biti jedini kriterij, pogotovo ne u svjetlu novih dokaza o zagađenju prehrambenih ekosustava u okruženju novih spalionica u EU."

Košak se ovdje pozvao konkretno na podatke iz analize biomonitoringa koje je proljetos objavila međunarodna organizacija Zero Waste Europe, a gdje se ukazuje na alarmantnu zagađenost usjeva i pogona za proizvodnju hrane, odnosno kontaminiranost same hrane u blizini spalionica. Za komentar o sadašnjim pozicijama i daljnjoj perspektivi, ali i odnosu prema nevladinom sektoru, obratili smo se i Uredu gradonačelnika, ali nismo dobili odgovor do publiciranja ovog članka (***nap. red.: odgovor je stigao naknadno, nalazi se na dnu ovog teksta). Ostaje pitanje Zelenoj akciji, o narednim njezinim aktivnostima i očekivanjima u vezi s ovim predmetom.

Visoka cijena izbora loših rješenja

„Eventualnim planovima gradnje spalionice ćemo se žestoko usprotiviti, kao i trenutnoj ideji pripreme i slanja otpada na spaljivanje u druge sredine. Postoje bolja rješenja za iskorištavanje otpada kao sirovine, umjesto da se baca na odlagališta ili spaljuje i pretvara u otrovne plinove i toksičan pepeo. Zbrinjavanje tog pepela je također iznimno skupo, o čemu se, između ostalog, uopće ne vodi računa. Neznanje i manjak volje za primjenom boljih rješenja nas može skupo koštati, stoga je sada pravo vrijeme da ne ponavljamo greške drugih, već da na njima učimo i odaberemo bolja rješenja", rekao je potpredsjednik Zelene akcije za DW.

Do rješenja za koje će se konačno odlučiti, zagrebačka vlast pritom nema mnogo vremena, a o tome će ovisiti i legitimiranje njezina političkog profila, ponajprije onog s kojim je izabrana na čelo Grada Zagreba. Tomislav Tomašević odlučno je bio pokrenuo reformu sustava zbrinjavanja, ali se ubrzo suočio s mnogobrojnim te složenim problemima u provedbi. Bez obzira na sve, njegova zagrebačka uprava ponajviše će se ubuduće mjeriti baš po krajnjem rezultatu, s tim da nijedno od popratnih iskušenja u tom procesu nije moguće ni odložiti ni spaliti.

***u odgovoru koji je stigao nakon objave ovog članka, iz Poglavarstva Grada Zagreba su na upit DW-a poručili: "Radi se o nomotehničkoj ispravci budući je takvo postrojenje definirano u Prostornom planu Grada Zagreba kao planu višeg reda, i to izvan građevnog područja, odnosno izvan zone GUP-a. U skladu sa zaključkom Gradske skupštine ide se u javnu nabavu za studiju izvodljivosti, o kojoj će ovisiti odluka o postrojenju. Pri tom je uvjet da se u isto vrijeme proizvodi ne samo električna energija, nego i toplinska energija koja bi se putem sustava centralnog grijanja, vrelovodima dostavljala kućanstvima, tako da ta toplina ne bi odlazila u okoliš nego bi se koristila za centralno grijanje. A što se tiče Zelene akcije, gradonačelnik već 10 godina nije u Zelenoj akciji, tako da je očekivano da nekad postoje razlike u stavovima, što smatramo normalnim." (datum promjene: 21.8.2024.)