"Zajedno smo plakali"

"Sada mi je potrebno tuširanje i za dušu i za tijelo", kaže Khaled Naeem. Upravo je na jarku svjetlost dana izišao iz mračne zgrade u kojoj se nalazi peć za spaljivanje u Auschwitzu. Iscrpljen od gomile dojmova, duboko emotivno dirnut, gotovo do suza.

Snaga ovog spomenika ga je dotukla: peći za spaljivanje, brda cipela i ljudske kose, tijesne barake, spoznaja da je ovdje sustavno i hladnokrvno ubijeno više od milijun ljudi. "Kao da se radi o tvornici", kaže Khaled. "Ja sam jednostavno jako tužan." I on sam je na svom putu od Sirije, preko Jordana do Njemačke već doživio mnogo patnje: leševi na ulicama, kompletne obitelji koje su se utopile na morskom putu ka Europi...

Masa Alimam, 17-godišnja Sirijka je također je jako potresena. "Za mene je najstrašnije bilo kad sam shvatila što su nacisti radili s djecom. I ona su također jednostavno ubijana." Pojedini mladi uopće nisu mogli govoriti: bezizražajna lica, suze u očima, šutnja i potreba da se nakon svega što su doživjeli u mračnim prostorijama Auschwitza jednostavno budu sami.

Projekt za više tolerancije i protiv antisemitizma

25 mladih, muslimana i Židova uputili su se zajednički kako bi pokušali razumjeti najmračniji dio njemačke povijesti. Mlade izbjeglice iz Iraka i Sirije i njemački mladi Židovi, starosti između 17 i 30 godina. Mnoge predrasude su u ova tri dana, koliko su proveli na putu, nestale, kažu. Na primjer, mnogi muslimani su, kako su rekli, antisemiti. "Gledali smo jedni na druge jednostavno kao na ljude. Vjera ne igra veliku ulogu", kaže Judith Bartneck, Židovka iz Bielefelda. "Zajedno smo se smijali i zajedno plakali", dodaje Masa Aliman.

Na ideju za organizaciju ovakvog izleta došli su Središnje vijeće muslimana u Njemačkoj i Unija progresivnih Židova. "Ovo je pilot-projekt koji bi trebao imati i post efekt", rekao je predsjednik Središnjeg vijeća muslimana, Aiman Mazyek. On je već vodio mlade muslimane u Koncentracijski logor Buchenvald. "Napor se isplatio", dodaje rabin Walter Homolka. "Ovo zajedništvo Židova i muslimana mora uroditi plodom."

Bolje razumjeti Njemačku

Antisemitizam je još uvijek prisutan kod pojedinih muslimana u Njemačkoj. Ideja je da se upravo protiv toga bori ovakvim projektom. "Nisam mogla to s nacistima uopće razumjeti. Mi to u Siriji nismo učili u školi", kaže Masa Aliman.

Na dan posjeta dobili su i podršku politike. Premijeri njemačkih pokrajina Schleswig-Holstein i Tirinške, Daniel Günther (CDU) i Bodo Ramelow (Ljevica) su posebno zbog ovog događaja doputovali u Auschwitz. Htjeli su da ovaj pilot projekt tako podržati i učiniti poznatim. "No, ovim ne želim reći da posjet koncentracijskim logorima treba postati obveza. Ono što je obvezno ne pomaže!" - rekao je premijer Ramelow. Naime, pojedini političari su inzistirali na tomu da posjet koncentracijskim logorima bude obaveza za migrante.

Khaled Naem je također protiv toga. "Svatko, tko na neki način to može, bi trebao otići do Auschwitza. Ali, molim vas bez obveze!" To što su političari bili prisutni, kod grupe je naišlo na dobar prijem. "Ne bih rekla da su političari od našeg posjeta napravili event", rekla je Judith Bartneck.

I zaista, političari su dali sebi vremena da zajedno s mladima pogledaju izložbe, odaju počast i ručaju zajedno. Oni žele da mladi shvate što je bio holokaust, u kojem je ubijeno više milijuna Židova i zašto to obavezuje.

Razgovor s preživjelim logorašem Auschwitza

A to je bila i tema tijekom jednog susreta prethodnog dana: 138817 - svatko je mogao vidjeti zatvorenički broj Waclawa Dlugoborskog. Broj je istetoviran na njegovoj lijevoj podlaktici i vidljiv je, jer ovaj 92-godišnjak ovog vrućeg ljetnjeg dana nosi košulju kratkih rukava. Dlugoborski je preživio strahote Auschwitza - zlostavljanja i masovna ubojstva.

Govorio je kako su ljudi odvajani na rampi: oni koji su išli direktno u plinske komore i oni koji su odvođeni u radne logore. On je završio u Auschwitzu jer je bio aktivan član poljskog pokreta otpora. Na samom kraju rata pošlo mu je za rukom pobjeći. Jednu židovsko-muslimansku grupu nikad nije imao u posjetu, rekao je za DW.

"Ovo je naravno jedinstvena prilika, susresti se s nekim koje sve to prošao. A neće ih biti još dugo", kazala je Judith Bartneck. Na kraju je predsjednik Vijeća muslimana u Njemačkoj, Aiman Mazyek imao još jedno pitanje za Waclawa Dlugoborskog. Htio je znati što se iz holokausta može naučiti. Bivši logoraš je odgvorio: "To se nikad više ne bi trebalo ponoviti. Mi svi moramo biti braća."