Zakon o Holokaustu: na snazi, ali zamrznut?

Novi poljski zakon izazvao je brojne reakcije u svijetu, naročito u Izraelu. Jer u Poljskoj bi ubuduće za tvrdnje koje se „javno iznose i suprotne su činjenicama", kojima se poljskoj naciji pripisuje suučesništvo u zločin tzv. Trećeg reicha, mogla biti izrečena zatvorska kazna. To se međutim ne odnosi na „umjetničke i znanstvene radove".

I pored kritika, zakon je poljski Sejm, donji dom parlamenta, usvojio užurbanim tempom, a potpisao ga je i predsjednik. Pritom je Andrzej Duda izrazio razumijevanje za kritike Izraela i naložio Ustavnom sudu da preispita zakon.

Izraelska strana strahuje da bi nacionalno-konzervativna vlada u Varšavi mogla da odbaci svaku vrstu umiješanosti Poljske u izdaji i izručivanju svojih židovskih susjeda njemačkom okupatoru. I datum usvajanja zakona, 26. siječanj, neposredno uoči Dana sjećanja na žrtve Holokausta, doživljava se kao provokacija.

Pokušaj poljskog premijera Mateusza Morawieckog da, na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu obrani zakon, još više je pogoršao situaciju. Na pitanje novinara, taj diplomirani povjesničar je rekao da, prema novom zakonu, nije zločin da se kaže da je „bilo poljskih zločinaca, kao što je bilo i židovskih ruskih i ukrajinskih, a ne samo njemačkih".

„Poljski premijer govori kao netko tko poriče Holokaust", prokomentirao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu. On je Morawieckom prebacio „nedostatak razumijevanja za tragediju našeg naroda". Iste te noći, odmah nakon skandala, kabinet poljskog premijera objavio je priopćenje u kome se kaže da riječi premijera „ni u kom slučaju nisu negiranje Holokausta", nego „zahtjev za iskrenu raspravu o zločinima nad Židovima, u skladu s činjenicama i bez obzira na nacionalnost" onih koji su izvršili zločin.

Poljska želi smiriti situaciju

Poljska strana očito sada nastoji izgladiti situaciju. Zajednički poljsko-izraelski tim stručnjaka trebao bi doprinijeti međusobnom približavanju i rješavanju problema. Visoka delegacija iz Varšave u srijedu (28.2.) je posjetila Izrael. List „Jerusalem post" piše da bi Poljska preko diplomatskih kanala Izraelu trebala obećati da će zakon biti „zamrznut".

Službeno je poljski ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro u intervjuu za Poljsku novinsku agenciju (PAP) samo rekao da će presuda Ustavnog suda pomoći državnim tužiocima u primjeni novog zakona. Ziobro je istovremeno poručio da „neće biti kazni za povjesničare, znanstvenike i novinare" i da bi novi zakon „poljsku državu i poljski narod u cjelini trebao zaštititi od pogrešnih optužbi za suučesništvo u njemačkom zločinu".

Ipak, Artur Nowak-Far, profesor prava na uglednoj Varšavskoj školi ekonomije, smatra da je moguće da Ustavni sud neće odobriti zakon. „Zakon ima značajne pravne nedostatke, jer u kaznenom pravu dokazi o kaznenom djelu moraju da budu točno definirani", objašnjava Nowak-Far u razgovoru za DW.

I Michal Szuldrzynski, zamjenik glavnog urednika konzervativnog lista „Rzeczpospolita", smatra da ja neprecizna formulacija „uzrok emocija koje je izazvao zakon". Namjere koje iza njega stoje su razumljive, jer radi se o povijesnoj istini i pogrešnom formuliranju kao što je „poljski logor smrti", što je izraz koji se povremeno upotrebljava u međunarodnoj javnosti. Szuldrzynski naglašava da je zakon legalno usvojen i da na snagu stupa 1. marta. „Ali teško mogu da zamislim da će državni tužioci da žure s obradom krivičnih prijava, a još manje da će bilo koji sud izreći presudu prije nego što ocjenu da Ustavni sud." Szuldrzynski ukazuje na to da su se i prethodne vlade trudile da odbrane povijesnu istinu.

Međutim, Artur Nowak-Far, inače čovjek koji je u liberalnoj vladi Donalda Tuska bio zamjenik ministra vanjskih poslova, kaže: „Kazneni zakoni, a posebno neprecizni kazneni zakoni su kontraproduktivni". Ali za Nowak-Fara je najgore to što su formulacije poput „poljski logori smrti" baš zbog političkih kontroverzi, još jednom dospjele u javnost.