Zapad bez rješenja za Putina

Europska unija priprema nove sankcije protiv Rusije. Šefovi vlada i država žele ih uvesti ukoliko Rusija ne promijeni svoj nastup u krizi u Ukrajini. Oni svjesno nisu precizirali o kakvim sankcijama bi se moglo raditi. Ne žele se dovesti u situaciju u kojoj bi morali vući određene poteze. Naime, nitko ne želi sankcije. Njemačka industrija, britanske banke ili poljoprivrednici iz Grčke strahuju za poslove koje imaju u Rusiji. Gospodarski zamah, koji je hitno potreban državama EU-a u krizi, još uvijek se čeka ili jedva da je primjetan neki napredak po tom pitanju. Jedan od razloga za to je spor s Rusijom.

Zbog toga će šefovi vlada i država EU-a svaki, pa i najmanji ustupak Rusije, u prvi mah tumačiti kao novu šansu za rješenje ukrajinske krize. Pri tome svi znaju da su riječi Vladimira Putina bezvrijedne. On se rukuje s ukrajinskim predsjedniku Porošenku, govori o miru, a potom šalje vojnike i oružje na istok Ukrajine. To isto je radio i na Krimu. Nitko mu Krim više neće i ne može uzeti iz ruku. Na isti takav način mogao bi sprovesti i aneksiju istoka Ukrajine, ni u tome ga nitko ne bi spriječio.

Nitko nije predvidio Putinove poteze

Zapad je bez ideje za rješenje, jer se nije u stanju pozabaviti "fenomenom zvanim Putin". Punih četvrt stoljeća nitko u Europi nije mogao zamisliti da bi neka država ovog kontinenta mogla jednostavno oduzeti dio teritorije druge države. Prosvjedi nisu pomogli. Nije pomogla ni politička izolacija, ustupci, a na kraju niti sankcije. Koja sredstva su preostala? Teoretski gledano, EU bi mogao uvesti dodatne sankcije poput smanjenja uvoza plina i nafte iz Rusije. To bi bio udarac na glavni izvor prihoda te zemlje. Ipak, pojedine države, poput onih na Baltiku ili poput Finske, u potpunosti su ovisne o ruskom plinu. A zima je pred vratima.

Ako se na krizu gleda s političke strane, čini se da se i tu došlo do zida kada su sankcije u pitanju. Francuska je pristala na posljednji niz sankcija samo zato što su ostale zemlje EU-a odobrile da se Rusiji isporuči davno naručena dva broda - nosača helikoptera. To su vojni brodovi koje bi Rusija u budućnosti mogla iskoristiti kao sredstvo ucjene prema susjedima. Slovačka prijeti da će uložiti veto na novi krug mjera protiv Rusije koje bi štetile njenoj privredi, a mađarski premijer Viktor Orban ustvari se divi Putinovom nastupu i u principu odbacuje kazne prema vladi Moskvi.

Treba li žrtvovati Baltik za mir?

Putina neće zaustaviti novi niz oštrijih sankcija EU-a, pa čak ni kada bi grupi G20 pošlo za rukom da još više izolira Rusiju. Političari iz SAD poput demokrata Roberta Menendeza ili republikanca Johna McCaina smatraju da je jedini izlaz isporuka oružja Ukrajini. Ipak, vojna opcija je neprihvatljiva. Putin bi tek tada imao izgovor za invaziju. Nitko od zastupnika to nije izgovorio, ali su Europljani u ovom trenutku sretni što Ukrajina nije članica NATO-saveza, što je želio bivši predsjednik SAD George W. Bush. U suprotnom bi se NATO sada našao usred vojnog sukoba s nuklearnom silom Rusijom.

Mnogi u baltičkim državama i u Poljskoj pak tvrde da se Putin ne bi ni upustio u avanturu na Krimu da je Ukrajina prije toga primljena u NATO. Ali sve ovo su samo hipoteze. Ono što je točno u svemu tome je da bi previše popuštanja od strane Zapada prema Putinu, ruskog predsjednika samo navelo na nova pripajanja teritorija. Zbog toga su sankcije opravdane, čak i onda kada je jasno da ga one neće zaustaviti. One su znak da se nitko neće pomiriti s kršenjem međunarodnog prava.

Po jednom pitanju vojna sila ipak igra određenu ulogu. Članice NATO saveza na istoku Europe ne smiju sumnjati u spremnost ove alijanse da ih brani u slučaju potrebe. Putin zna da Zapad neće vojno intervenirati u Ukrajini. Ipak, ukoliko se stekne dojam da bi NATO u slučaju krize mogao na cjedilu ostaviti neku svoju članicu, recimo Estoniju, samo zato da izbjegne sukob s Rusijom, onda bi Putin imao odriješene ruke, a to bi bio i kraj Zapadne vojne alijanse.