Zapadne zemlje oštro osudile napad bojnim otrovom

"Pozivamo Rusiju da odgovori na sva pitanja u vezi s napadom u Salisburyju", kaže se u zajedničkom priopćenju njemačke savezne kancelarke Angele Merkel, američkog predsjednika Donalda Trumpa, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanske premijerke Therese May. Istovremeno se od Moskve zahtijeva da Organizaciji za zabranu kemijskih bojnih otrova OVCW podastre sveobuhvatne informacije o programu "novičok", bojnom otrovu koji je Sovjetski Savez razvijao od 1970-ih godina.

Nakon što Moskva nije odgovorila na pitanja u vezi s napadom bojnim otrovom novičok Velika Britanija je protjerala 23 ruska diplomata. Da toliko diplomata u isto vrijeme pakira kofere, nije se dogodilo još od 1970-ih godina. „Vrlo je vjerojatno", da je pokušaj atentata na bivšeg špijuna Sergeja Skripala i njegovu kći Juliju „podržan od strane ruske države", izjavila je Theresa May u srijedu u Donjem domu britanskog parlamenta.

Ledeni odnosi prema Moskvi

Sve ukazuje na ledene diplomatske odnose s Moskvom. Susret na visokoj razini - posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Londonu - otkazan je. S druge strane, ruski veleposlanik u Londonu Aleksandar Jakovenko već je oštro osudio protjerivanje diplomata: to je „neprihvatljivo i neopravdano" djelo, kaže on. Moskva odbacuje bilo kakvu odgovornost za napad, protjerivanje ruskih diplomata smatra "neodgovornim". Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskom najavio je da će ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro donijeti odluku o protumjerama.

Britanska premijerka May najavila je da želi prekinuti dotok novca korumpiranih oligarha u Veliku Britaniju. Oni koriste London da bi svoje bogatstvo držali u sigurnosti. „Ovdje nema mjesta za takve ljude i njihov novac", naglašava Theresa May. Međutim ostaje nejasno, prema kojim pravilima ilegalno stečene ruske milijarde i njihovi vlasnici mogu biti optuženi u Britaniji; na kraju krajeva, oni već godinama predstavljaju jedan od najvažnijih izvora prihoda u Londonu. Prema procjenama godišnje se u Velikoj Britaniji „opere" oko 90 milijardi funti podrijetlom iz Rusije.

Članovi britanske kraljevske kuće ili vlade ovog ljeta neće ići u Rusiju na Svjetsko nogometno prvenstvo. Engleska momčad, s druge strane, smije učestvovati. Tako da ova mjera ipak ostaje prvenstveno simbolična.

Ekonomske odmazde ostaju nejasne

Premijerka je dalje najavila popis sankcija koje se još moraju pripremiti i koje bi mogle sadržavati ranije predloženi cyber-napad protiv Moskve. Također bi trebala biti uvedena i regulativa prema uzoru na Sjedinjene Američke Države, odnosno tzv. "Magnitsky Act", prema kojem se imovina oligarha može konfiscirati ukoliko ima veze s kršenjem ljudskih prava. Međutim, Westminster nije završio s detaljnijom i točnom formulacijom te regulative.

Moguće je da London iskoristi zakon o „prikupljanju dvojbeno stečenih dobara", koji je već na snazi od kraja siječnja, da bi konfiscirao ruski novac stečen kriminalnim radnjama. Međutim, to bi vodilo do dugih i teških sudskih postupaka, kojih do sada nije bilo.

Pored toga, velike svote ruskog novca odavno su već u centru britanskog društva. Na primjer, nogometni klub Chelsea, kao i londonski list „Evening Standard” u vlasništvu su oligarha povezanih s Putinom. Pitanje je s koliko napora Theresa May uopće želi voditi ovu borbu, jer konzervativna stranka također stoji na popisu primalaca ruskih donacija.

Međunarodna podrška

„Ovo nije samo kršenje međunarodnih pravila o kontroli kemijskog oružja, nego i napad na ukupni međunarodni poredak", kaže britanska premijerka i najavljuje da će se njezina zemlja preko Vijeća sigurnosti UN-a ozbiljno pozabaviti napadima nervnim otrovima.

Theresa May pritom može računati na potporu Europske unije i NATO-a. Sjevernoatlantski savez u svojoj izjavi jasno navodi da su "vrlo zabrinuti jer se u Velikoj Britaniji dogodila prva ofenzivna upotreba nervnog otrova na tlu NATO-a, otkako je on osnovan”. Pored toga to bi moglo biti kršenje Međunarodnog ugovora o kontroli kemijskog oružja.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk također govori o brutalnom napadu, koji je vjerojatno došao iz Moskve. On dalje izražava punu solidarnost EU-a s Velikom Britanijom i želi ovu temu idućeg tjedna staviti na dnevni red na summitu EU-a u Bruxellesu.

Ipak, poznato je da Europljana nisu skloni pooštravanju sankcija prema Rusiji uvedenih nakon aneksije Krima. Brexit je umanjio političko značenje Londona u Europskoj uniji i puno više od jakih riječi London ne može očekivati, čak iako bi sve europske zemlje članice bile svjesne agresivnog ponašanje Rusije.

Riječi Therese May o napadu nervnim otrovom su jače od njezinih postupaka. Na primjer, televizija Russia Today u Velikoj Britaniji nije zabranjena. London vjerojatno ne želi svojim ograničavanjem medijskih sloboda dati razlog ili povod ruskoj strani za protjerivanje britanskih novinara.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.