"Zapadni Balkan nije neko stražnje dvorište EU-a"

DW: Vi ste rekli i više puta ponavljali da se Europsku uniju tek tada uzima ozbiljno kad ona govori jednim glasom. Ako se pogleda da sad postoje inicijative kao 17+1, kako mislite uvjeriti male članice EU-a, ali i zemlje na zapadnom Balkanu koje teže ulasku u EU, da kad se radi o Kini nade polažu u EU 27, a ne u 17+1?

Michael Roth: Europska unija ne uspijeva svoju snagu upotrijebiti na pravom mjestu. A ponekad ne uspijeva pozitivno govoriti ni o onomu što dobro čini. Uzmimo primjerice zapadni Balkan. Europska unija podupire zapadni Balkan u borbi protiv pandemije s oko 3,3 milijarde eura. Pa ipak je ponekad nastajao krivi dojam da su u tomu aktivnije neke druge zemlje, kao Kina ili Rusija. Moramo dakle povećati našu vidljivost. Moramo postati još emocionalniji. Mora postati jasno da mi nismo neka ekipa tehnokrata, nego da nam se radi o tomu da na dnevni red stavljamo teme koje ljudima gore pod petama i da probleme rješavamo. To su klimatske promjene, to je jačanje pravne države i demokracije, to je socijalna i društvena suradnja. To su pitanja azila i migracije. A upravo tim temama se mi bavimo u sklopu predsjedanja EU-om.

Ostanimo još malo na zapadnom Balkanu: ima li napretka u dijalogu Srbije i Kosova te koji su sljedeći koraci?

Proteklih godina smo imali faktični zastoj. Veseli me da je sad došlo do nove dinamike, i s posebnim povjerenikom Lajčakom. Mi ćemo u sklopu procesa proširenja staviti zapadni Balkan u središte našeg angažmana. Zapadni Balkan nije neko stražnje dvorište Europske unije, to je naše unutarnje dvorište. U našem vlastitom interesu je da zapadni Balkan što prije pronađe put u demokraciju, poštivanje načela pravne države i regionalnog pomirenja i da prije svega mlada generacija dobije perspektivu. Oko toga ćemo se jako angažirati u sklopu našeg predsjedanja EU-om. Namjeravamo organizirati posebnu konferenciju na kojoj će se raspravljati o budućnosti mlade generacije na zapadnom Balkanu. Dakle, i ova regija će doći do blagostanja i stabilnosti samo ako Europska unija preuzme veću odgovornost.

O pravnoj državi, europskim vrijednostima postoje konflikti i unutar EU-a. Vi osobno se zalažete za dva nova instrumenta koje želite stvoriti: provjeru poštivanja načela pravne države za sve članice EU-a i instrument kojim bi se isplatu novca iz EU-a povezalo s poštivanjem načela pravne države. Kako bi točno trebali izgledati ti instrumenti?

Europska komisija će po prvi put u povijesti ujedinjene Europe načiniti izvještaj o poštivanju načela pravne države u svim članicama EU-a. Taj izvještaj će za nas biti osnova nove provjere poštivanja pravne države, koju ćemo uvesti u Vijeću EU-a. To znači da ćemo sve članice provjeravati kako poštuju načela pravne države. Nužno nam je potrebno jedinstveno poimanje pravne države, demokracije i temeljnih vrijednosti. To se proteklih godina malo izgubilo. I tu svaka zemlja članica mora preuzeti svoju odgovornost. A s obzirom da znamo kakvih problema ima, sad ništa ne pomaže ako o tim problemima samo govorimo, nego trebamo još jedan instrument, a njega želimo uklopiti u proračun Europske unije. To znači ako države sustavno krše načela pravne države, ako bude po našim predodžbama i predodžbama brojnih drugih zemalja članica, one će dobiti manje novca iz Bruxellesa.

Pregovori o novcu u Europskoj uniji već su počeli. Koje signale Vi čujete? Mogu li ti instrumenti stvarno biti uvedeni?

Sad se naravno radi prije svega o tomu da Europska unija podupre države i branše koje su najteže pogođene pandemijom. To je najvažnije pitanje za cijeli niz država. Ali, mi to želimo povezati i s novim angažmanom za Europu. To znači, ako sad investiramo u gospodarstvo, u socijalni oporavak i u moderan zdravstveni sustav, onda to mora biti povezano i sa zaštitom klime, sa socijalnim angažmanom, ali i s nužnim poštivanjem načela pravne države. Radi se dakle o modernoj Europskoj uniji, orijentiranoj prema budućnosti. I mi želimo socijalno-ekonomski polet.

Michael Roth je državni ministar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova zadužen za Europu.