Zapadni Balkan u čekaonici Europske unije

U Berlinu su boravili ministri vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Sudionici konferencije su tražili mogućnost da nadvladaju zastoj u eurointegracijama. Glavna poruka konferencije bila je jasna: cijela regija ima perspektivu priključivanja Europskoj uniji. „Zapadni Balkan je u srcu Europe i to ne samo po kulturi već i politički“, rekao je njemački ministar Frank-Walter Steinmeier na početku konferencije.

Međutim, sudionicima je isto tako bilo jasno da proširivanja EU-a neće biti prije 2020. Najveće prepreke su neriješeni problemi, specifični za svaku od zemalja. Po Steinmeieru i njegovom britanskom kolegi Philipu Hammondu to bi se trebalo brzo promijeniti, prije svega trebalo bi naći novi pristup problemima u BiH nakon izbora. I jedan i drugi ministar vanjskih poslova zahtijevali su od političkih lidera te zemlje da se nedvosmisleno obvežu na reforme na svim područjima. Krajnje je vrijeme da se realiziraju pravna država, dobro upravljanje i privredne i socijalno-političke reforme, nezavisno od etničkih interesa, naglasili su ministri. Steinmeier i Hammond se nadaju širokoj podršci unutar EU-a i SAD-a za svoju inicijativu.

Potrebno jače angažiranje EU-a i SAD-a

Sudionici konferencije su bili jedinstveni u ocjeni da je pristupna perspektiva – motor reformi u regiji. Poslije godina rata i stagnacije, ljudi u tim zemljama morali bi ponovo živjeti u miru, sigurnosti i blagostanju. Međutim, bez jačeg angažiranja EU-a i SAD-a, te zemlje će imati dosta poteškoća u provođenju reformi.

I predstavnici gospodarstva koji su bili na konferenciji pozdravili su nove impulse. Oni ipak upozoravaju da nije važno samo pokretati nove inicijative, već da se moraju postići i opipljivi rezultati. Važno je da se zajednička pravila EU-a ne samo usvoje, već i provedu u djelo. Samo tako je, prema predstavnicima gospodarstva, moguće vratiti povjerenje gospodarstvenika u politiku, kao i uzajamno povjerenje na zapadnom Balkanu. Usprkos miru u regiji, još uvijek su prisutne iste prepreke kao i 2000. godine: korupcija, organizirani kriminal, neizgrađena pravna država, birokracija i manjkava infrastruktura.

Predstavnici gospodarstva su istovremeno naglasili da u skupu pravila EU-a postoje i ona koja nisu u suglasnosti s različitim načinima razvoja pojedinih zemalja. Potrebno je više realizma u primjeni kriterija i zapadnobalkanskim državama nužne su jasne garancije da će im se reformski napori isplatiti. Ukrajinska kriza, prije svega, pokazuje da je nužno ubrzanje integracijskih procesa. Ako bi se proces dalje usporavao, mogao bi porasti utjecaj Rusije u regiji. Kao i obično, upravo su gospodarstvenici bili ti koji su „stavili prst u ranu“.

Regija važna za Europu

I procjena pojedinih zemalja, dosta je trezvena. Hrvatska je, doduše, već godinu dana članica EU-a, ali poslije pristupa u zemlji se nije mnogo toga učinilo. U BiH i Makedoniji su reformski procesi zapeli. Albanija je doduše ostvarila određen napredak u suzbijanju korupcije, ali ostale reforme se moraju ubrzano provesti. Isto važi i za Crnu Goru. Pozdravljeno je političko približavanje Srbije i Kosova. To je prvi korak prema normalizaciji odnosa, ali idući koraci moraju slijediti.

Gospodarstvo i politika su izgleda jedinstveni u ocjeni da je zapadnobalkanska regija u cjelini, sigurnosno-politički i gospodarski, od velikog značenja za Europu. Zbog toga bi trebalo da EU još jasnije artikulira pristupnu perspektivu, a onda bi te zemlje morale brzo ispuniti pristupne uvjete. Ti uvjeti su poznati: pravna država, opsežna reforma državne uprave i nedvosmisleno izjašnjavanje za zajedničku sigurnosnu politiku. Regionalno tržište moralo bi se povezati kako bi se povećala zainteresiranost investitora. Gospodarska ofenziva u regiji ljudima bi donijela hitno potrebna radna mjesta i blagostanje. Ljudi u jugoistočnoj Europi ne mogu dugo izdržati u čekaonici Europske unije. Oni pripadaju Europi. Ta poruka konferencije će sigurno biti dobro primljena u regiji. Sljedeća konferencija na kojoj će sudjelovati šefovi država ili vlada zapadnobalkanskih zemalja zakazana je za 2015. u Beču.