„Zastava Izraela u Njemačkoj ima drugo značenje“

Velika tema, i u doslovnom smislu riječi aktualna i goruća – na demonstracijama u prosincu u Berlinu zapaljeno je više izraelskih zastava, između ostalog i pred Brandenburškim vratima. Povod za prosvjede bila je najava predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će Jeruzalem priznati kao glavni grad Izraela. Nemiri koji su potom uslijedili naišli su na kritike na međunarodnom planu. U Njemačkoj su pokrenute velike diskusije, koje su u četvrtak (18.1.) stigle i do Bundestaga.

 „Odlučno suzbiti antisemitizam" – to je zahtjev koji su zajedno podnijela četiri kluba zastupnika: demokršćani (CDU/CSU), socijaldemokrati (SPD), liberali (FDP) i zeleni. Nešto više od pola sata zastupnici su govorili o najnovijim incidentima, kao i o antisemitizmu uopće. Sedam govornika iz šest zastupničkih klubova – u prosjeku po pet minuta. Malo vremena da bi se ušlo u detalje.

Desničarski i „doseljeni" antisemitizam

Prvi je govorio Volker Kauder, šef zastupničkog kluba stranaka Unije (CDU/CSU). On je podsjetio na slučaj vlasnika jednog židovskog restorana u Berlinu koji je dobivao prijetnje smrću. On je upozorio da se Židovi više neće usuditi izlaziti na ulicu s obilježjima svoje vjere.  I naveo rezultate ispitivanja jedne studije koja je pokazala da sve više Židova razmišlja o „ponovnom napuštanju Njemačke".

Kauder se zatim osvrnuo na izvještaj o antisemitizmu koji je izradila stručna parlamentarna komisija. Ona je u travnju 2017. godine predstavila rezultate i izdala svoje preporuke. Prema tom izvještaju, veliki dio antisemitskih napada i zločina dolazi od strane desničarskog ekstremizma. Ali, kako se navodi, sve je veći i broj napada od strane doseljenika iz regija „u kojima se njeguju mržnja prema Izraelu i antisemitizam". I jedno i drugo je nedopustivo, ističe šef zastupničkog kluba demokršćana Volker Kauder.

I AfD je pljeskao Kauderu

Što se tiče paljenja zastava s Davidovom zvijezdom, Kauder je rekao: „Zastava Izraela ovdje kod nas u Njemačkoj ima jedno drugo značenje". Kauder time misli na njemačku odgovornost za holokaust i zalaganje za opstanak Izraela, što je njemačka državna politika. Onaj tko se izražava antisemitski mora javno odgovarati, poručio je Kauder, zbog čega su mu zapljeskali i zastupnici Alternative za Njemačku (AfD).

Zastupnica te stranke Beatrix von Storch govorila je o dobrim idejama koje sadrži zahtjev „Odlučno suzbiti antisemitizam". Pritom prije svega misli na stroži zakon o boravku stranaca, koji predlažu demokršćani. On podrazumijeva i jednostavniji izgon stranaca kojima se dokaže antisemitsko djelovanje. Zbog svoje povijesti Njemačka ima posebnu odgovornost – „i mi to izričito podržavamo", naglasila je zastupnica AfD-a.

Za što se bori Beatrix von Storch?

No ona je istaknula da se ne smije „zatvarati oči" ni pred događanjima u zapadnoj Europi. Od 2006. godine iz Francuske se u Izrael doselilo 40.000 Židova. To su izbjeglice o kojima nitko ne govori „zato što bježe pred muslimanima", smatra von Storch i naglasila da će se AfD boriti „da toga u budućnosti u Njemačkoj ne bude".

Ni jednom riječju nije spomenula optužbe protiv njezine stranke – da ništa ne poduzima protiv antisemitizma u vlastitim redovima. U raspravi u Bundestagu zastupnica SPD-a Kerstin Griese i predsjednica zastupničkog kluba stranke Zelenih Katrin Göring-Eckardt, između ostalog su podsjetile na šefa pokrajinskog ogranka AfD-a u Tiringiji Björna Höckea. Njegova izjava da je središnji spomenik žrtvama holokausta u Berlinu „spomenik sramote", naišla je na oštre kritike 2017. godine.

„Imate ozbiljan problem s antisemitizmom"

Socijaldemokratkinja Griese rekla je kako je sramotno to što je Björn Höcke i dalje član AfD-a. Katrin Göring-Eckardt je Beatrix von Storch predbacila da ima „ozbiljan problem s antisemitizmom". Desničarska populistica je odgovorila da je židovski život „važan dio njemačkog naslijeđa" i da o tome nema podijeljenih mišljenja.

Kritike na račun Beatrix von Storch uputio je i zastupnik liberala (FDP) Stefan Ruppert ocijenivši da, kada je riječ o temi antisemitizam, ona ima jednostranu kritiku, ali je „slijepa" kada je riječ o njenim vlastitim redovima. Istovremeno, Ruppert je, kao i Göring-Eckardt, pohvalio dugogodišnji angažman protiv antisemitizma političarke Ljevice Petre Pau. Potpredsjednica Bundestaga u svom kratkom govoru je istakla da je mržnja protiv Židova „stalni problem". Ona je podsjetila na odgovornost svih stranaka da se „brzo" okrenu preporukama komisije stručnjaka.

Ljevica je bila suzdržana

Tu prije svega spada imenovanje neovisnog povjerenika za antisemitizam. Petra Pau je izričito odbacila ideju o izgonu stranaca „koji se ponašaju antisemitski", a koju zagovaraju druge stranke. Takav „poseban zakon" Ljevica odbacuje, rekla je Pau. Njezina stranka je bila suzdržana kod glasovanja o prijedlogu „Odlučno suzbiti antisemitizam" zbog, kako je rečeno, „arogancije da se ne raspravlja u parlamentu".

Naime, stranka Ljevice bi temu antisemitizam rado podrobnije raspravila u nadležnim odborima Bundestaga, kako bi se tim problemom intenzivnije pozabavilo. Jer, kako kažu, ovako se sve ograničilo na raspravu od 35 minuta. Također je rečeno da bi Ljevica vrlo rado sudjelovala u predlaganju zajedničkog zahtjeva četiri stranke „Odlučno suzbiti antisemitizam", no tome su se usprotivile stranke Unije. Tu višegodišnju praksu isključivanja Ljevice uoči rasprave o antisemitizmu branio je potpredsjednik zastupničkog kluba stranaka Unije (CDU/CSU) Stephan Harbarth. Njegovo obrazloženje: kod četiri parlamentarne stranke koje su podnijele zahtjev ne postoji sumnja u njihovu „lojalnost prema državi".