Zašto muškarci više umiru od COVID-a 19?
23. prosinca 2020Od početka pandemije je bilo različitih nagađanja o tome zašto muškarci više oboljevaju od koronavirusa: muškarci manje obraćaju pažnju na svoje zdravlje, češće puše i manje jedu. Posebno starija generacija ima nezdrav način života. Pored toga, muškarci generalno kasno idu liječniku.
Nova meta-studija, objavljena 9. prosinca u stručnom časopisu Nature Communications, potvrđuje neke ranije rezultate istraživanja. Podaci istraživačke inicijative Global Health 50/50 iz više od 20 zemalja još u lipnju su pokazali da su žene podjednako često kao muškarci sklone infekciji. Ali muškarci često teže oboljevaju od kovida-19 i češće umiru. Što se tiče stope smrtnosti, odnos između žena i muškaraca je: jedna trećina u odnosu na dvije trećine.
Tu sigurno veliku ulogu igraju prethodna oboljenja. Na primjer, kod muškaraca je mnogo veća vjerojatnost da boluju od kardiovaskularnih bolesti, od kojih češće i umiru nego žena. Starosna struktura je takođe odlučujuća: Prema Institutu Robert Koch (RKI), najmanje dvostruko više muškaraca nego žena umrlo je u svim starosnim grupama zaključno sa onom od 70 do 79 godina. Tek nakon 79 godina izjednačava se odnos oboljelih žena i muškaraca i počev od starosne grupe 90 do 99 godina ponovo preokreće. RKI ne može navesti razloge za to.
ACE2 receptor
Moguće je da tu važnu ulogu ima ACE2 receptor jer služi kao svojevrsni prolaz za bolesti izazvane koronavirusom KOVID-19, SARS i MERS. Prema studiji Sveučilišnog medicinskog centra Groningen, ACE2 receptor se javlja u većim koncentracijama kod muškaraca.
Znanstvenici su otkrili ovu spolnu razliku kada su istraživali moguću vezu između ACE2 receptora i kronične srčane insuficijencije. Kako kaže Bernhard Zwißler, trenutno se istražuje uzrokuje li primjena ACE inhibitora kao sredstva za smanjenje krvnog pritiska to da stanice proizvode više ACE2 receptora, čineći ih osjetljivijim na infekcije. To je teorijski moguće, ali još ništa nije dokazano.
Da li estrogen i jači imunološki sistem štite žene?
Poznato je da je ženski imunološki sistem otporniji od muškog. Za to je prvenstveno odgovoran ženski spolni hormon estrogen koji stimulira imunološki sustav i tako brže i efikasnije djeluje protiv patogena. Muški testosteron, s druge strane, blokira (inhibira) obrambene snage organizma.
Prema navodima virologa, činjenica da imunološki sustav žena brže i snažnije reagira na virusne infekcije od imunološkog sustava muškaraca očituje se i kod drugih virusnih bolesti, poput gripe ili jednostavnih prehlada.
S druge strane, žene češće pate od autoimunoloških bolesti kod kojih imunološki sustav pretjerano reagira i napada vlastite stanice - što spada u moguće komplikacije i kod kovida-19. Postoje međutim i "genetski razlozi" koji stavljaju žene u bolju poziciju, kaže za DW molekularni virolog Thomas Pietschmann.
"Neki imunološki relevantni geni, na primjer geni koji su odgovorni za prepoznavanje patogena, kodirani su na X kromozomu". Budući da žene imaju dva X kromozoma, a muškarci samo jedan, žene ovdje imaju očitu prednost.
Indija - poseban slučaj
Iznenađujuće istraživanje iz Indije pokazuje da su tamo žene više izložene opasnosti da umru od kovida-19 nego muškarci. Stopa smrtnosti zaraženih žena iznosi ukupno 3,3 posto, u usporedbi s 2,9 posto zaraženih muškaraca. U starosnoj grupi od 5 do 19 godina umirale su samo osobe ženskog spola. Ovaj posebni "indijski slučaj" trenutno se intenzivno istražuje. Smatra se da je jedan od razloga veće pogođenosti žena koronom taj što u Indiji jednostavno ima više starijih žena nego muškaraca. Pored toga, manje se pažnje posvećuje zdravlju žena pa one rjeđe idu doktoru i često se najprije pokušavaju same izliječiti.
"Nejasno je koliko je to zasluga bioloških faktora, a koliko socijalnih. Spol može biti presudan faktor za smrtnost od korone u Indiji", rekao je za BBC SV Subramanian, profesor za pitanja zdravlja i epidemiološke zaštite s Harvarda.
U Indiji je znatno više žena umrlo i od španjolske gripe 1918. godine. Žene su bile više podložne infekciji jer su bile neuhranjene, živjele su u nehigijenskim uvjetima i bile su zatvorene u loše provjetrenim stanovima, ali i zato što su se više brinule i njegovale oboljele.
Zašto su djeca manje pogođena koronom?
Kod većine djece infekcija koronom protječe s blagim simptomima, a često bez ikakvih simptoma. Od 8.882 smrtna slučaja od kovida-19 u Njemačkoj, samo su tri osobe bile starosne dobi ispod 18 godina.
Zbog čega je to tako, još nije razjašnjeno. Doktori smatraju da kod djece djeluje urođeni „nespecifični sustav". Majka u najranijoj fazi imunološki štiti fetus od uzročnika bolesti a kasnije majčino mlijeko pruža dojenčetu širok spektar anti-infektivnih i odbrambenih sastojaka i štiti ga od bolesti.
U urođeni obrambeni sistem spadaju bijela krvna zrnca, koja napadaju sve uzročnike koji putem kože ili sluzokože prodiru u organizam. Ta „pasivna imunizacija" je dovoljna da djeca razviju vlastiti obrambeni sustav do svoje desete godine. I nakon toga on cijeli život ostaje sposoban učiti kako se obraniti od napada novih uzročnika bolesti.
Djeca ne šire infekciju
Djeca se često smatraju "prenosnicima infekcija", jer brzo šire viruse, ali to nije slučaj s novom vrstom virusa korone. To se ističe u studiji koju je naručila vlada Baden-Württemberga. Ova studija je poslužila kao osnova za brzi povratak djece u škole i vrtiće, pod uvjetom da se poštivaju higijenski standardi i pravila razmaka.
Međutim, ostaje nejasno jesu li zaražena djeca jednako zarazna kao i zaražene odrasle osobe. U drugoj studiji o kojoj se često raspravljalo, virolog Christian Drosten iz berlinske bolnice Charité pokazao je da djeca imaju jednako mnogo virusa u grlu kao i odrasli. I druge međunarodne studije također su došle do ovog zaključka. Međutim, samo prisustvo virusa u respiratornom traktu nije dokaz da se ti virusi prenose jednako snažno. Budući da djeca imaju manje simptoma i manje kašlju, moguće je da zaraze i manje ljudi, naveli su pedijatri i epidemiolozi u priopćenju četiri epidemiološka zavoda.
Ovaj članak od 26. lipnja 2020. aktualiziran je 17. prosinca 2020. nakon objavljivanja nove meta-studije u stručnom časopisu Nature Communications.