Zašto nije moguć zajednički nastup diplomacije BiH?

Odmah nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, postavilo se pitanje nastupa BiH u svijetu, kada je izrađen dokument o osnovnim pravcima vanjske politike i prioriteta. Rezultat je trebao biti jedinstven stav u svijetu prilikom nastupa političara, što je u dobroj mjeri u početku funkcioniralo, potvrdio je za DW Osman Topčagić, bivši veleposlanik BiH u EU. Kaže da je na početku postojalo mnogo više tog jedinstvenog stava, nego što je to danas slučaj.

„Međutim, ono što vidim je da, usprkos onome što je dogovoreno, su se počeli javljati individualni nastupi i da se odstupa od dogovora“, kaže Topčagić, koji je od početka sudjelovao u radu na integraciji BiH ka EU.

„Mi smo u jednom razdoblju imali stav Predsjedništva, kada EU postigne suglasnost oko nečega, da se automatski i BiH pridružuje tome. Onda smo vidjeli da se i od toga odstupa, ovisno od interesa pojedinačnih aktera. Sve je manje tog zajedničkog nastupa, sve više pojedinačnog“, kaže nekadašnji direktor Direkcije za europske integracije BiH.

Samostalna politika koja se vodi godinama, pravi je pokazatelj diplomacije u BiH, što je poražavajuće, kaže i Slobodan Šoja, povjesničar i bivši veleposlanik BiH u Francuskoj i Egiptu.

Nikad u ime cijele zemlje

„Diplomacija služi, našim ljudima koji predstavljaju BiH na razne načine, da li kroz veleposlanike, ministre, predsjednike, da iskoriste taj podij ili nastup za promociju nekih privatnih političkih stavova. Sve što sam do sada vidio, u više od 20 godina bavljenja diplomacijom, svi koji nastupaju u ime BiH, nikada ne nastupaju u ime cijele zemlje. Kada nastupaju, zaborave iz koje zemlje dolaze", kaže za DW Slobodan Šoja.

Posljednji nastup predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića na Općoj skupštini UN-a, samo je potvrdio ove teze, kaže Šoja, bez obzira što se on, kako ističe, slaže sa sadržajem Komšićevog govora.

Komšić je govorio na skupštini, usprkos protivljenju srpskog člana Predsjedništva, Milorada Dodika i nepostojanju odluke kolektivnog šefa države o nastupu. U govoru je bio zastupljen širok spektar tema, od klimatskih promjena, preko ljudskih prava i potrebe da BiH bude uređena kao građanska država, do priče o pokušaju zemalja iz regije da izvrše aneksiju dijelova teritorija BiH.

Pripajanje teritorija

„Kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera, prije svega susjednih zemalja, traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja, s konačnim ciljem disolucije i raspada BiH, te pripajanja dijelova njenih teritorija susjednim zemljama“, kategoričan je bio Komšić, govoreći na Općoj skupštini UN-a.

Trenutno prvi od trojice šefova BiH je rekao kako su to isti „faktori koji negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine“, a uz to se veličaju ratni zločinci i dodjeljuju priznanja.

"Mogu li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, uopće biti dijelom međunarodnog pravnog poretka. To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a“, rekao je Komšić.

U trenutku dok se jedan član Predsjedništva, u ovom slučaju Komšić, spremao za obraćanje u UN-u, drugi je poslao pismo glavnom tajniku, upozoravajući ga da će, ako dozvoli Komšiću da se obrati Općoj skupštini, to "doprinijeti raspadu BiH".

„Ovdje je važno da je glavni tajnik UN-a umiješan u raspad BiH, što se događa. Jednog dana, kada se bude pisala povijest, onda će se spomenuti i ovaj događaj, da je glavni tajnik primio u privatni posjet čovjeka koji je klevetao druge po BiH i da je to doprinijelo nerazumijevanju, zbog čega se ona raspada“, rekao je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik, nakon Komšićevog obraćanja.

Konstantno u kampanji

Novinar i analitičar iz Mostara Emil Karamatić, kaže da zemlja koja ne može formirati vlast tri godine nakon izbora u jednom dijelu zemlje, ne može imati zdrav diplomatski nastup.

„Ti silni raskoli koji se događaju od najnižih razina vlasti pa do Predsjedništva, sve se to odražava na diplomatsku sliku. BiH funkcionira na principu diplomacije tri strane. Iščitavamo da Hrvatska predstavlja Hrvate u BiH, Srbija Srbe, Bošnjaci traže spas u Turskoj. Međutim, koliko ga Hrvati nemaju u Hrvatskoj, Srbi u Srbiji, toliko ga nemaju ni Bošnjaci u Turskoj. Sve je to predizborna priča, jer smo mi konstantno u kampanji za izbore“, kaže Karamatić, ističući da je diplomatska scena, odraz stanja u zemlji.

S tim se ne bi složio predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je, kako pišu mediji u regiji, "opalio šamar suverenoj Bosni i Hercegovini". On je tijekom boravka u New Yorku, prozvao sebe predsjednikom Hrvata i u BiH, zbog čega ga je Komšić nazvao, „šarlatanom opasnih namjera“.

„To je naš mentalni problem. Da odlazite van s namjerom da svijet prevarite pogrešnim podacima, jer vi nastupate samo za jednu stranu. Gospodin Komšić održao je solidan govor, ali to nije govor cijele BiH. To je govor jedne političke opcije. To što je ta opcija meni osobno bliska, nema nikakve veze, jer ima ljudi koji drugačije misle u BiH“, kaže Šoja, navodeći da nije pitanje je li Komšić nešto dobro rekao ili ne, nego da to mora biti govor koji odražava stavove cijele BiH. 

Nema kraja krizi

BiH je u konstantnoj krizi već 30 godina. Ponekad se pojave samo kratka vremenska razdoblja, koji bi se mogli nazvati funkcioniranjem države a i to se događa samo ako su osobni interesi u pitanju, obično ostanak na vlasti. Posljednja kriza, izazvana je nakon nametanja Zakona o negiranju genocida, nakon čega ni u Predsjedništvu nema podrške za bilo kakvu odluku ili nastup van BiH. Prema signalima iz službene Banja Luke, kriza će biti okončana nakon što zakon bude povučen ili suspendiran. Međutim, sudeći prema stavovima druge strane, ova kriza i blokada institucija trajat će u manjoj ili većoj mjeri, sada je već izvjesno, do izbora sljedeće godine.

„Točno da postoje i ti problemi i pitanja o kojima treba postići dogovor, ali kada usporedite teme kojima se mi bavimo s temama kojima se bavi šira međunarodna zajednica, vidite da ovo što mi govorimo ovdje i što nam se servira kao problem, neće dovesti do napretka“, zaključuje Topčagić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu