Zašto se Europskoj komisiji žuri oko euro obveznica ?

Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije odlučio se da nastupi energično oko prijedloga uvođenja euro-obveznica. Stoga u dokumentu, koji se vodi kao prijedlog Komisije (zelena knjiga) na 41 stranici među ostalim stoji da bi "izdavanje zajedničkih državnih obveznica eurozoni donijelo znatne potencijalne prednosti". Komisija ispituje provedivost svojih prijedloga za uvođenje euro-obveznica koje bi europsko financijsko tržište učinilo učinkovitijim a za ulagače atraktivnijim. Korist od euro-obveznica imale bi i banke. Upozorava se da bi već samo mogućnost uvođenja euro-obveznica visoko zaduženim članicama eurozone mogla olakšanje položaj na financijskim tržištima.

Od Europske komisije se očekuje da će na svojem tjednom sastanku Kolegija prihvatiti dokument te da će nakon toga započeti "široka rasprava" o euro- obveznicama. Očekuje se izlaganje stajalište i očitovanje ne samo članica eurozone već i Europskog parlamenta te sudionika na financijskim tržištima. Europska komisija razmišlja vrlo optimistično i očekuje da bi već u veljači mogla poduzeti daljnje korake. Govori se da je moguće i uvođenje "posebnig zakonskih mjera", dakle prijedlogu europskog zakona.

Komisijine tri mogućnosti za euro obveznice

Komisijin dokument sadrži nekoliko opcija za euro obveznice. Jedna je da članice eurozone u potpunosti objedine svoje financiranje. Agencija za dugove Europske unije izdavala bi obveznice a nacionalno financiranje države bi se ukinulo. Druga opcija jer da članice eurozone objedine jedan dio svojeg financiranja, primjerice do granice od 60 posto BDP-a i treća varijanta je da eurozona izdaje obveznice bez zajedničkih jamstava. Svaka država bi jamčila samo za svoj dio obveznica – prema odgovarajućoj gospodarskoj težini određene članice eurozone.

Što se tiče provedbe opcija i varijanti, treća se može provesti u vrlo kratkom vremenu, primjetila je Europska komisija. Opcija jedan i dva izvedive su samo ako članice eurozone objedine svoje proračunske politike. To bi moglo potrajati i nekoliko godina, jer za takav korak je potrebno promijeniti Lisabonski ugovor.

Njemačka odbacuje euro-obveznice

Vrlo kritične reakcije na Komisijin prijedlog stižu iz Njemačke koja je još prošlog tjedna oštro odbacila ideju o euro-obveznicama. Komisija u svojoj argumentaciji ističe da njemačke kritike da bi se u tom slučaju visoko zadužene i manje konkuretne zemlje eurozone mogle odmarati zbog povoljnijih kamata, Bruxelles navodi da će svaka vrsta obveznica biti popraćena pojačanim nadzorom proračuna i političke koordinacije. Europska komisija ističe da bi se pojedini oblici euro-obveznica mogli kreirati tako da bi pojedine zemlje eurozone mogle biti isključene ako se ne pridržavaju dogovora s drugim državama.

Komisija je ipak priznala da bi tada kamatna stopa za Njemačku bila veća nego danas (Njemačku bi primjerice krediti više koštali nego sada), ali za uzvrat bi one zemlje koje su profitirale od nižih kamatnih stopa mogle platiti neku vrst odštete onim članicama eurozone koje bi po većim cijenama no do sada nabavljale kapital na tržištima.

Bruxelles ipak ima prijedlog, a Berlin (za sada) nema

Možda Njemačka ima pravo sa svojom kritikom da bi se smanjenjem kamata za zemlje u krizi smanjila i moralna obveza provedbe reformi i mjera štednje. Međutim, sadašnja vrtoglavo visoka kamata koju plaćaju Grčka, Portugal, Španjolska i Italija ne upućuje ove zemlje da vode primjernu poračunsku politiku. Ovako visoke kamate zapravo uništavaju ove zemlje. Što više moraju štedjeti zbog visokih kamata, tim više guše svoju konjunkturu i time smanjuju povjerenje ulagača u vlastite obveznice – i time kamate ponovno rastu. Njemačka do sada nije izašla s nekakvim osmišljenim prijedlogom kojim bi se spriječila daljnja spirala sve viših kamata za ionako već prezadužene zemlje. Europska komisija ipak u srijedu (23.11.) izalazi s prijedlogom koji je hvale vrijedan i o kojem bi se trebala isplatiti široka rasprava.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: sk