Zašto su neonacisti mogli nesmetano ubijati?

Parlamentarni istražni odborse u pravilu u Njemačkoj naziva najjačim oružjem opozicije odnosno pravom manjine. Ova ocjena je skoro uvijek opravdana jer u interesu vlade nije da se na zasjedanjima parlamenta konfrontira sa stvarnim ili tobožnjim propustima. U slučaju ubojstava sa neonacističkom pozadinom situacija je međutim drugačija. Niko ne želi biti izložen sumnji da premalo čini u suzbijanju desnog ekstremizma u Njemačkoj.

Zbog toga je njemački savezni parlament Bundestag u četvrtak (26.1.) doživio premijeru: glasovima članova svih zastupničkih klubova donešena je odluka o osnivanju odbora koji bi trebao prikupiti sve informacije o djelovanju terorističke grupe "Nacionalsocijalističko podzemlje", NSU. Traži se odgovor na ključno pitanje koje glasi: kako su se tako dugo mogla dešavati ubojstva migranata širom Njemačke a da niko ne primijeti da ona imaju neonacističku pozadinu?

Država je zakazala

U obrazloženju zahtijeva za osnivanje istražnog odbora ne mogu se prečuti teške optužbe na račun njemačkih službi sigurnosti, prije svega Službe za zaštitu ustavnog poretka. Ogranak ove službe u njemačkoj saveznoj zemlji Tiringiji je neonacističkom triju, osumnjičenom za deset ubojstava, krajem 1990. godine bio na tragu da bi ga, iz zasada još nerazjašnjenih razloga, odjednom izgubio iz vida. To implicira da se serija ubistava između 2000. i 2007., u kojoj je stradalo osam migranata turskog porijekla, jedan grčkog i jedna njemačka policajka, mogla spriječiti.

To je deprimirajući nalaz, izjavio je socijaldemokratski političar Thomas Oppermann, predsjedavajući Parlamentarnog tijela za kontrolu rada tajnih službi i dodao: "Radi se o obavezi države da zaštiti svoje građane od takvih zločina. Tu obavezu je država u ovom slučaju prekršila. Stoga je ovo strašan slučaj zakazivanja države."  

Savezne zemlje kao prepreka pri istragama

Postoje različita mišljenja o smislenosti i efikasnosti ovog istražnog odbora. Iako cijeli Bundestag zagovara njen rad, zajednička strategija ne postoji. Da bi se mogla preispitati stvarna uloga agenata Službe za zaštitu ustavnog poretka, Odbor je upućen na suradnju saveznih zemalja. Ministar unutrašnjih poslova Donje Saksonije Uwe Schünemann već je dao naslutiti da njegova savezna zemlja nije spremna tajne dokumente staviti na raspolaganje parlamentarnom odboru.

Budući šef Istražne komisije, socijaldemokrat Sebastian Edathy, nada se da će Schünemanns promijeniti stav. Po njegovom mišljenju istražni odbor ima pravo na uvid u sve dokumente kao i na pozivanje svjedoka, jer još uvijek je puno otvorenih pitanja. "Rasvijetliti ta pitanja nismo dužni samo zbog obaveze prema žrtvama i članovima njihovih porodica. To je naša obaveze prema cijelom društvu kao i zbog našeg samopoštovanja kao demokratima u Njemačkoj", naglasio je Edathy.

Autori: M. Fürstenau / J. Rose

Odg. ur.: Z. Arbutina