Zeleni: Stranka koja je srušila vlastite stavove

Svatko tko je često prisustvovao kongresima stranke Savez 90/Zeleni i tko je ovog vikenda bio na Kongresu u Bonnu i osjetio bar na trenutak tamošnje raspoloženje, teško da može povjerovati da je to još uvijek ista politička stranka. Trezveno, ozbiljno i gotovo bez sukoba je ova bivša protestna stranka izglasala da njemačke nuklearne elektrane nastave s radom na određeno vrijeme. Glasala je za nastavak opskrbe Ukrajine oružjem, uključujući i teško naoružanje. Glasala je protiv pregovora s Putinom, iako su neki delegati iz pacifističkog krila to gotovo očajnički predlagali. Nije bilo beskrajnih bitaka oko proceduralnih pravila kao nekada, nije bilo beskrajne ideološke borbe između lijevih fundamentalista i „realosa" , koje danas nazivaju pragmatičarima.

To ima veze s novom, mladom generacijom unutar Zelenih. U protekle četiri godine broj članova gotovo se udvostručio, s oko 65.000 na 125.700 , koliko ih je bilo krajem 2021. godine. Stare bitke oko zahtjeva za odustajanjem od nuklearne energije ili za razoružanjem poznate su samo iz knjiga povijesti.

Zeleni žele uspostaviti održiv svijet, zdravu prehranu, ravnotežu između posla i slobodnog vremena. Od ove nove generacije mnogi su stranački jako aktivni. Oko 40 posto od oko 800 delegata je prvi put sada u Bonnu bilo na Kongresu stranke.

Generacija zaštitnika klime, generacija pandemije i ukrajinskog rata sada gura Zelene. Traži vlastitu budućnost nakon što generacija, koja je osnovala ovu stranku za zaštitu okoliša, nije uspjela temeljito poboljšati svijet.

Kongres u vrijeme rata

Ovo je, prije svega, bio prvi kongres Zelenih otkako je Rusija napala Ukrajinu. To je dramatično promijenilo osnovne političke postulate ove stranke: Ideal, po kojem su diplomacija i multilateralizam jedini odgovor na sukobe, gotovo je pometen. Čak i tijekom masakra u Siriji, u koji je bila uključena i Rusija, prevladavao je slogan: "Takav se sukob ne može riješiti vojnim putem." Sada je odgovor Zelenih, koji seže sve do članova njemačke vlade iz ove stranke, sljedeći: "Nastavit ćemo opskrbljivati ​​Ukrajinu oružjem sve dok se rat vojno ne dobije." Ovo je za nekadašnju strogo pacifističku stranku razvoj koji oduzima dah.

U svemu tome klimatske promjene ostaju najveća prijetnja svjetskom miru. Pa ipak, Zeleni su se trenutno vratili fosilnim gorivima i ponovo aktiviraju stare termoelektrane na ugljen. Ne postoji priručnik, niti scenarij, nema recepta za takav razvoj situacije, rekao je čelnik stranke Omid Nouripour za DW. To je točno. No, kamo to vodi Zelene, što će biti od ove stranke?

Najvjerojatnije to od njih pravi stranku koja strogo podržava državni poredak i koja se zalaže za mir i miroljubivu koegzistenciju i zaštitu okoliša – koliko to novi sukobi dopuštaju. Ako ne dopuštaju, onda ne. Upadljivo je koliko često stranački čelnici govore o zapadnom idealu slobode i ljudskog dostojanstva, koji se mora braniti po svaku cijenu - koliko košta da košta.

Pri tome u stranci kruži bauk straha: straha za budućnost svijeta, demokraciju i vladavinu prava. Vidjelo se to i na Kongresu u Bonnu. Naravno, Zeleni nisu jedini koji se nose s tim osjećajem. Ali to je uvelike promijenilo ovu stranku za manje od godinu dana, koliko je na vlasti u Njemačkoj. Ta promjena je dramatična, baš kao i vremena u kojima živimo.