Zveckanje atomskim bombama: Rusija plaši Zapad

Šestog svibnja, dan prije inauguracije ruskog predsjednika Vladimira Putina, Ministarstvo obrane Ruske Federacije najavilo je pripremu vojnih vježbi s taktičkim nuklearnim oružjem. Održat će se, kako je navedeno, „u bliskoj budućnosti" i to blizu ukrajinske granice.

To bi bile prve takve vježbe od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

U vojnim vježbama bi trebale sudjelovati raketne postrojbe „Južnog vojnog okruga“ (protuzračna obrana) uz sudjelovanje zrakoplovnih i mornaričkih snaga. Cilj je, kako je navedeno, „povećanje spremnosti ne-strateških nuklearnih snaga".

Pored ruskih teritorija u oblast ruske protuzračne obrane pripadaju i Krim anektiran 2014. godine, kao i četiri regije na jugoistoku Ukrajine koje je Rusija dobrim dijelom okupirala.

Nuklearne prijetnje i kritike na račun Zapada

Predstavnici zapadnih zemalja su više puta kritizirali Kremlj zbog nuklearnih prijetnji. Iako predsjednik Vladimir Putin do sada nije otvoreno prijetio nuklearnim udarom, redovito je upozoravao Zapad na mogućnost nuklearnog rata ako se usude na izravan sukob s Rusijom.

Rječitiji je bio Dimitrij Medvedev, bivši predsjednik i trenutno drugi čovjek ruskog Vijeća nacionalne sigurnosti. Medvedev, koji se voli oglašavati na Telegramu, više puta je otvoreno prijetio atomskim bombama.

U utorak (6. svibnja) ponovio je slične izjave. Medvedev je rusku vojnu vježbu taktičkim atomskim bombama stavio u kontekst rasprave na Zapadu o tome je li prihvatljivo poslati kopnene trupe u Ukrajinu.

Slično je učinio Dimitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, koji se posebno osvrnuo na nedavne izjave francuskog šefa države Emmanuela Macrona koji je prvi bitan političar koji je spominjao mogućnost slanja kopnene vojske. Peskov je govorio o „novom krugu eskalacije napetosti".

Što je taktičko nuklearno oružje?

Za razliku od strateškog, taktičko nuklearno oružje ima manju snagu i manji domet. Može biti topničko, ali su najčešće u pitanju balističke i krstareće rakete.

Ispaljuju se iz sustava koji mogu nositi kako konvencionalne tako i nuklearne bojeve glave.

Kao taktičko nuklearno oružje važe bojeve glave za kopnene raketne sustave s dometom do 500 kilometara ili pak rakete more-zemlja i zrak-zemlja dometa do 600 kilometara.

Doduše, ta klasifikacija nije službena. Međutim, nema jasne granice pri klasifikaciji. Stoga neki u taktičko nuklearno oružje ubrajaju i nove ruske krstareće rakete Kalibr i hipersonične rakete Kinžal s dometom do nekoliko tisuća kilometara.

Upotreba u Ukrajini „nema smisla"

Stručnjaci koji su govorili za DW slažu se da je upotreba nuklearnog oružja u Ukrajini malo vjerojatna i besmislena. „U vojnom smislu, ruska upotreba nuklearnog oružja u Ukrajini nema smisla ni pod kakvim okolnostima“, kaže Pavel Podvig, vodeći istraživač na UN-ovom Institutu za istraživanje razoružanja.

Rusija tijekom vojne vježbe neće moći vježbati udar već samo proceduru za upotrebu oružja, kaže stručnjak. „Jer obično se ne-strateške bojeve glave čuvaju odvojeno od raketa i zrakoplova koji ih mogu ispaliti“, kaže Podvig.

On se nada da će se procedura iz sigurnosnih razloga vježbati s trenažnim streljivom.

Planovi za upotrebu nuklearnog oružja u Ukrajini „nikada nisu postojali“, kaže Nikolaj Sokov iz Bečkog centra za razoružavanje. Po njegovim riječima, takvih planova nije bilo ni u jesen 2022. kada se ruska vojska povukla iz regija Harkiva i Hersona, iako su u to vrijeme američki mediji nagađali o tome.

Prema Sokovu, ruska vojska je trenutno na fronti superiorna u odnosu na ukrajinsku, napreduje i osvaja sve više teritorija na istoku Ukrajine. Štoviše, Kijev čak očekuje jačanje ruskih napada.

Nuklearne vježbe „upozorenje Zapadu"

Izgleda da nuklearne prijetnje imaju drukčiji cilj. „Nuklearna eskalacija“ – od te dvije riječi na Zapadu strahuju od početka ruske agresije. Mnogo političari i stručnjaci uvjereni su da je upravo taj strah razlog što se oružje Ukrajini dostavlja ograničeno i polako.

I upravo na tu kartu igra Kremlj, kaže Mathieu Boulègue iz američkog centra „Wilson". On ne vjeruje da je rusko nuklearno manevriranje najavljeno „samo zbog stava Francuske".

U pitanju je, smatra Boulègue, dio „kontinuiranih prijetnji i zveckanja oružjem“ kako bi se slomila odlučnost Zapada u podršci Ukrajini. Nadalje, Putin se želi predstaviti kao „snažan vođa“, posebno pred Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom koji se u Rusiji obilježava devetog svibnja, kaže Boulègue.

Stručnjaci smatraju da su ruske nuklearne vježbe „signal i upozorenje Zapadu“. „Ništa dobro ne proistječe iz ovog političkog signala, ali trebalo bi ga tumačiti što je moguće trezvenije“, zaključuje Pavel Podvig.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.