Zveckanje oružjem u Perzijskom zaljevu
9. svibnja 2019Kako je došlo do najnovije eskalacije?
SAD je prošlog mjeseca pooštrio sankcije protiv Irana. Izvoz nafte je za Teheran još više otežan nego ranije. Osim toga, u svibnju je Washington proglasio iransku Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom. Iran se osjeća ugroženim jer se boji daljnjeg pada privrede – zbog sankcija. Kao rezultat toga, režim je pooštrio svoju retoriku. Vođa vojne mornarice Revolucionarne garde je skupa s predsjednikom Rohanijem (naslovna fotografija) nedavno zaprijetio da će blokirati Hormuški tjesnac u Perzijskom zaljevu.
Što bi značila blokada Hormuškog tjesnaca?
To bi osjetio cijeli svijet, zato što se 30% svjetske nafte transportira tim morskom putem. Blokadu je relativno lako postići. Prolaz je djelomično širok samo 40 kilometara, osim toga su dvije prometne „trake" široke po tri kilometra prohodne za supertankere. Postavljanje nekoliko mina u tom predjelu bilo bi dovoljno da sav promet odmah bude zaustavljen. Ako Iran to učini, rat u Zaljevu bi bio neizbježan. No, pitanje je hoće li Teheran ići tako daleko. Ako se odluči na blokadu naftnog puta, protiv sebe bi imao ne samo SAD, već skoro se zemlje Perzijskog zaljeva koje izvoze naftu.
Koji adut Teheran još ima u ruci?
Nuklearni sporazum. SAD je napustio sporazum postignut 2015. godine, ali se europski partneri i Iran i dalje pridržavaju tog sporazuma, spretno zaobilazeći jednostrane sankcije SAD-a prema Iranu. Ali sada režim mula želi okrenuti leđa dijelova sporazuma. Oni žele zadržati više obogaćenog urana i drugih nuklearnih komponenti nego što to sporazum predviđa. Europski partneri imaju 60 dana da to prihvate i istovremeno ublaže sankcije Iranu u bankarskom i naftnom sektoru.
Je li nuklearni sporazum osuđen na propast?
To ovisi od reakcije Europljana i od toga kako će EU reagirati na ultimatum iz Teherana. Sasvim je moguće da oni to odbace kao pokušaj ucjene. U tom slučaju bi sporazum bio mrtav. Stručnjaci sumnju da nije bila dobra ideja tako postupiti prema Europljanima. Stručnjak za vanjsko-politička pitanja SPD-a Rolf Mützenich izjavio je za Deutsche Welle da će "najnoviji potez Teherana dodatno destabilizirati regiju i dodatno potkopati međunarodni poredak".
Što SAD priprema na vojnom planu?
Prvo će masovno povećati nazočnost svojih trupa u Perzijskom zaljevu. Pomorska flota koja opslužuje nosač aviona USS Abraham Lincoln je na putu i stiže u Perzijski zaljev u roku od nekoliko dana. Pored toga, bombarderi B-52 će također biti premješteni u regiju. Dakle, SAD žele biti spreman da hitno odgovori na svaki napad s iranske strane. Ministar vanjskih poslova Mike Pompeo nije isključio vojni odgovor. Prošlog tjedna je izjavio: "Ako bude potrebno, to ćemo i napraviti!"
Ima li ikakvih saznanja o iranskim planovima?
Ima. Ali pozor, ta saznanja stižu iz američkih obavještajnih službi i ona nisu uvijek bila točna, kao što znamo iz raznih primjera iz prošlosti. Prema ovim "konkretnim i povjerljivim" informacijama Iranci planiraju napade na američke trupe u Iraku i Siriji. U tu svrhu su iranske rakete kratkog dometa na jedrilicama prebačene u Irak, prenio je CNN, citirajući visoke vladine službenike.
Što Amerikanci očekuju od saveznika u regiji?
To se moglo vidjeti u utorak tijekom iznenadne posjete ministra vanjskih poslova Pompea Iraku. SAD zahtijeva lojalnost i zaštitu. Šijitska vlada u Bagdadu duguje Amerikancima zahvalnost što je na vlasti. U tom smislu, Pompeo je zahtijevao od iračke vlade da, ukoliko stvari eskaliraju, podrži SAD, iako u iračkom narodu postoje velike simpatije prema iranskoj vjerskoj braći. Ostale zemlje Zaljeva, kao što su sunitska Saudijska Arabija i manji Ujedinjeni Arapski Emirati su tradicionalno na strani SAD-a. S izuzetkom Katara, ove zemlje su - također tradicionalno - u sukobu s Iranom.
Hoće li doći do rata ili ne?
Za sada ne - ukoliko Iran ne učini nešto nepromišljeno. U pravilu Amerikanci napadaju u velikom stilu tek nakon što su okončali pripreme trupa i materijala. Ali, ako Teheran blokira Hormuški tjesnac ili napadne američke snage na tom području, sigurno će uslijediti brza reakcija. SAD ne želi eskalaciju i pretvaranje sukoba u veliki rat. Predsjednik Trump je već u predizbornoj kampanji obećao da neće ići u rat tako brzo kao njegovi prethodnici. U tom smislu se može reći: zveckanje oružjem na obje strane - DA!, ali treći, veliki rat u Zaljevu - NE!