Čitav svijet u borbi protiv koronavirusa
25. veljače 2020
Prvo jedna donekle dobra vijest: u epicentru epidemije, kineskoj provinciji Hubei i metropoli Wuhan je prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije epidemija prešla kulminaciju i broj novozaraženih se počeo smanjivati. No svakako je pretjerano bilo koju vijest iz Kine o širenju koronavirusa nazvati „dobrom": prema posljednjim, noćašnjim informacijama tamo se zaraza i dalje širi.
U ponedjeljak je bilo 508 novih slučajeva, u nedjelju još 409. I jučer je bila 71 žrtva, golema većina baš u provinciji Hubei. Ukupno je u Kini 77.658 oboljelih, a bolesti je podleglo 2.663 osobe. No u ovim satima nakon izvješća je posve izvjesno i oboljelih više, a vjerojatno i žrtava. Posebno je pogođeno kinesko zdravstveno osoblje: više od 3.000 liječnika i pomoćnog bolničkog osoblja je zaraženo od virusa, vjerojatno jer nedostaje zaštitne opreme – ili jednostavno od premorenosti u ovoj neprekidnoj borbi protiv bolesti.
Nova žarišta epidemije
Kina se svim silama bori protiv zaraze: na raspolaganje je stavljeno 99,5 milijardi juana (oko 13 milijardi eura) za obuzdavanje širenja virusa, a čak je odgođeno i redovito zasjedanje zastupnika Narodne skupštine kako bi se spriječilo bolesti. Potpuno je zabranjena trgovina i konzum mesa divljači jer se pretpostavlja kako se virus širi i u divljini - makar to ne odgovara dosadašnjim spoznajama.
No isto tako borba samo jedne države protiv epidemije nipošto nije dovoljna: Peking je objavio kako blisko surađuje s Japanom i Južnom Korejom kako bi obuzdali epidemiju, a čini se kako je baš Južna Koreja zemlja u kojoj se trenutno virus najbrže širi. Samo ovog utorka je javljen 161 slučaj novih oboljenja, tako da je tamo 763 oboljelih. Sedam osoba je preminulo do ove noći s ponedjeljka na utorak.
Najjednostavnije rješenje protiv širenja preko nacionalnih granica se čini potpuna zabrana ulaska državljana pogođenih zemalja: Novi Zeland je za još tjedan dana produžio zabranu ulaska državljana Kine u zemlju, a sama Kina savjetuje svojim građanima da ne putuju u Sjedinjene Američke Države zbog navodne „neprimjerene" sumnje i mjera koje onda pogađaju baš sve Kineze. U tom načinu širenja bolesti svakako ima nešto: prva oboljenja koja su se pojavila u zemljama Arapskog poluotoka, Omanu, Kuvajtu i Bahreinu su redom izbila kod osoba koje su prije toga bile u Iranu.
Može li se vjerovati svim brojkama?
Makar se tako čini kako je Iran doista postao novo žarište te zaraze, neminovno treba onda biti i nepovjerljiv i prema službenim i državnim priopćenjima o broju oboljelih. Jer Teheran je jučer priopćio kako mu je poznat tek 61 slučaj zaraze i dvanaest žrtava – jutros su neovisni izvori javili o još dvije preminule osobe. Određena skepsa je na mjestu i kod vijesti iz Vijetnama: tvrdi se kako je svih šesnaest tamo oboljelih lijepo ozdravilo i kako nema novih slučajeva.
Istovremeno, vijetnamski mediji javljaju o mogućim golemim gubicima koje čekaju njegovu, osobito tekstilnu industriju zbog poteškoća u uvozu sirovina iz Kine i Japana. I druge zemlje Dalekog istoka računaju s golemim gospodarskim gubicima: strah od zaraze će svakako desetkovati turizam – po nekim procjenama to će zemlje te regije koštati oko 115 milijardi dolara, ali ugrožena je i svaka trgovinska razmjena. Virus doduše ne ostaje dugo aktivan na predmetima, dakle uvezenoj robi, ali kod ove panike mnogi ne žele niti robu iz ugroženih područja.
Europa s maskom na licu
I u Hrvatskoj je potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom kod mladića iz Zagreba koji je od 19. do 21. veljače bio na utakmici Lige prvaka u Milanu.
U Europi je i dalje najteže pogođena Italija: tamo je već oko 280 zaraženih, a ovog ponedjeljka je javljeno već o sedmom smrtnom slučaju. Doduše, kod preminulih je u pravilu riječ o osobama koje su bolovale i od neke druge bolesti prije nego što su zaražene i koronavirusom, ali njemački mikrobiolog Alexander Kekulé upozorava kako tu bolest treba uzeti veoma ozbiljno.
To nije tek obična gripa jer je kod nje smrtnost negdje oko 0,1%, kod ove vrste koronavirusa je smrtnost negdje između 0,5 i 1,5%. „To znači da je to deset puta opasnija bolest od gripe", rekao je Kekulé na postaji Deutschlandfunk i upozorava kako je još teže odrediti rizičnu skupinu. Jer od ovog virusa ne obolijevaju samo stariji, bolesni ili djeca, nego i ljudi u punoj snazi.
Mnogim Europljanima nisu niti potrebna takva upozorenja virologa i u čitavom nizu zemalja su beznadno razgrabljene papirnate zaštitne maske za lice. Takve maske doduše jedva koriste protiv virusnog oboljenja, ali mnogi misle „bolje išta nego ništa". Jutros je izbila uzbuna i u jednom hotelu na španjolskom Kanarskom otočju jer je među gostima hotela navodno utvrđen jedan slučaj oboljenja. Iz hotela u Adeju oko tisuću gostiju ne smiju ni izaći ni ući dok se ne utvrdi ima li još oboljelih.
Razumno je biti oprezan
No gotovo sve države se pripremaju na moguće širenje epidemije, a sve je aktivnija i europska suradnja u borbi protiv te prijetnje. Ovog utorka su se sastali ministri zdravstva Italije, zemalja njezinog neposrednog susjedstva, Francuske, Slovenije, Švicarske i Austrije, a sastanku prisustvuje i njemački ministar zdravlja Spahn. Čitav niz zemalja savjetuje oprez, a čak i Europski parlament je svojim suradnicima koji su nedavno bili u pogođenim regijama Italije ili na Dalekom istoku savjetovao da rade od kuće.
Zapravo, Europski centar za prevenciju i kontrolu oboljenja (ECDC) procjenjuje opasnost za širenje virusa Europom tek kao „nisku do umjerenu": ovo europsko tijelo za nadzor mogućih epidemija smatra kako je većina zemalja već uvela potrebne mjere kako bi se spriječilo brzo širenje bolesti. No i njemački ministar zdravlja Spahn ne želi nagađati što bi se još moglo dogoditi. U Italiji je već desetak mjesta proglašeno zabranjenim zonama, iako čak i takva mjera nije zaustavila širenje bolesti. Na pitanje može li se dogoditi da i neki njemački gradovi budu proglašeni „zabranjenim zonama" je tek odgovorio kako „vjeruje da to neće biti potrebno". Jer zakonski, baš kao i u čitavom nizu drugih zemalja u slučaju epidemije, to je teoretski moguće.
Kad će cjepivo?
Osim što se pokušava spriječiti širenje koronavirusa, čitav niz zemalja je odlučilo izdvojiti već golem novac za stvaranje cjepiva protiv ovog virusa. Na međunarodnu suradnju je pozvao i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. U sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije pozvao je sve članice da što prije stave na raspolaganje 675 milijuna dolara koji su odobreni kako se koronavirus ne bi pretvorio u „noćnu moru čitavog svijeta". Krizni povjerenik EU-a Janez Lenarčič je objavio kako će Unija staviti na raspolaganje preko 230 milijuna eura za borbu protiv ove epidemije u čitavom svijetu.
Čak je i američki predsjednik Trump od Kongresa odlučio zatražiti 2,5 milijarde dolara za borbu protiv ovog virusa i potragu za cjepivom. Doduše jednu milijardu je Kongres već odobrio za druge namjene kao što je borba protiv virusa ebole, ali ta sredstva nisu potrošena i sad bi bila namijenjena za borbu protiv koronavirusa.
No kad je riječ o cjepivu, tu ne treba biti previše optimističan: Njemački centar za istraživanje infekcija (DZIF) upozorava kako mogu proći godine, čak desetljeća dok se ne pronađe sredstvo protiv novog virusa. I u najboljem slučaju brzog otkrića će potrajati još mnogo vremena dok cjepivo ne bude na raspolaganju svima kojima je ono potrebno.
aš(agencije)