Članica NATO-a i islamisti: Što veže Tursku i Hamas?

Recep Tayyip Erdogan se prošle subote (20.4.) ponovo sastao s liderom Hamasa Ismailom Hanijom. Predsjednik Turske pozvao je Palestince da očuvaju jedinstvo i izjasnio se za prekid vatre u Gazi. Kako prenosi turska televizija TRT, sastanak je održan u Istanbulu.

Članica NATO-a Turska godinama održava kontakte sa militantnim islamističkim Palestincima. Prema konzervativnom američkom istraživačkom centru „Fondacija za odbranu demokracija“ (FDD), Hamas dobija ne samo političku, već i financijsku i materijalnu podršku Turske.

„Grupa otpora" protiv „terorističke države"

Hamas kontrolira Pojas Gaze i tamošnje administrativne strukture od 2007. godine. Oko 40 zemalja klasificira militantne islamiste kao terorističku organizaciju. Osim Izraela, među njima su i zemlje članice EU-a, SAD-a te većina članica NATO-a - ali ne i Turska.

Predsjednik Erdogan osudio je teroristički napad velikih razmjera na Izrael 7. listopada, u kojem su teroristi Hamasa ubili oko 1.200 ljudi i oteli 240 talaca. Istovremeno, on je palestinsku organizaciju opisao i kao „grupu otpora“. S druge strane, Erdogan je Izrael, koji je saveznik NATO-a, više puta nazvao „terorističkom državom“.

Lideri Hamasa s turskim pasošima

Politički kontakti Hamasa i Turske trenutno su posebno intenzivni: nekoliko dana prije sastanka sa Erdoganom, Hanija se već sastao sa turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom na razgovorima u Kataru. Odnosi s turskom vladajućom strankom AKP traju više od deset godina. Početkom 2012. godine, Erdogan, tadašnji premijer Turske, pozvao je Haniju u Tursku. Lider Hamasa se pojavio kao premijer na posljednjim izborima za Zakonodavno vijeće Palestinskih autonomnih teritorija 2006. godine.

Turska se sada smatra sigurnim mjestom boravka i utočištem za lidere Hamasa. Posljednjih godina Turska je dala tursko državljanstvo Haniji i drugim komandantima Hamasa. To se odnosi i na Hanijinog bivšeg zamjenika Saleha al-Arurija, koji je ubijen u napadu navodno izraelske bespilotne letjelice u Libanonu početkom ove godine.

Financijska pomoć iz Turske

Postoje i brojni dokazi da Turska igra važnu ulogu u financiranju Hamasa. Prema različitim istraživanjima, ova organizacija ima račune u turskim bankama preko kojih, između ostalog, stižu i donacije pristalica iz zemalja EU palestinskim islamistima.

Prema izvještajima turskih medija, turska vlada pod Erdoganom takođe je dala oko 300 milijuna dolara militantnim islamistima u Pojasu Gaze 2012. godine. Za prikupljanje donacija za Hamas sumnjiče se i turske nevladine organizacije.

Nekoliko kompanija sa sjedištem u Turskoj pripisuje se Hamasu i sankcionirane su od strane američkog Ministarstva financja zbog podrške terorizmu. Isto važi i za Džihad Jagmur, predstavnika Hamasa u Turskoj, za kojeg se navodi da je prikupljao novac u Turskoj.

Okružni sud u SAD utvrdio je da je Jagmur financirao teroristički napad Hamasa na Zapadnoj obali u kojem su ubijena dva Izraelca s američkim državljanstvom 2015. godine. Ubrzo nakon terorističkog napada 7. listopada 2023., Ministarstvo financija SAD-a je dodalo još četvoro osumnjičenih pristalica Hamasa koji žive u Turskoj na svoju listu sankcija.

Erdoganovi planovi sa Hamasom

Turski predsjednik Erdogan već neko vrijeme pokušava posredovati između neprijateljskih političkih tabora Palestinaca: između islamističkog Hamasa i sekularnog Fataha, na čelu s Mahmudom Abbasom, koji kontrolira palestinska područja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Turski novinar u egzilu Fehim Tastekin objasnio je u intervjuu za Drugu njemačku televiziju ZDF da je Erdogan želio Hamas učiniti umjerenim kako bi ga mogao dovesti za isti stol s Fatahom i tako učiniti međunarodno prihvatljivim. „Ako Turska uspije transformirati Hamas, to bi značilo i da će se Hamas distancirati od Irana“, rekao je Tastekin. Erdoganov cilj bi mogao biti smanjenje utjecaja Irana u regiji i šire, te jačanje uticaja Turske, smatra Tastekin.