Šok za njemačku politiku prema Rusiji

Njemačka politika prema Rusiji se oslanjala na dijalog, a predsjednik Putin sada sve dovodi pred svršen čin – vojno. Putin je „na sitne komadiće razderao" ukrajinsko-ruski sporazum iz Minska o smirivanju istočne Ukrajine, koji je ispregovaran uz značajno njemačko posredovanje, rekla je američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield na hitnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a ovoga tjedna.

Sporazum iz Minska je „veliki dio njemačke politike prema Rusiji“, rekao je za DW Thomas Kunze, šef moskovskog ureda zaklade Konrad Adenauer, koja je bliska stranci CDU. „Njemačka, bivša kancelarka, sadašnji kancelar vodili su kampanju za provedbu sporazuma iz Minska. Odlukom Rusije to više nije moguće."

Njemačke vlade svih boja stalno su ponavljale: Ne postoji vojno rješenje. Ali za Putina postoji, kao što je i aneksija ukrajinskog poluotoka Krim 2014. s njegovog gledišta bila vojno rješenje.

Promijenjena svjetska situacija

Stručnjak za vanjsku politiku Johannes Varwick sa Sveučilišta u Halleu smatra da se u Njemačkoj dugo vremena nije htjelo prihvatiti da Putin zaista misli ozbiljno: „Naime, da dovodi u pitanje postojanje Ukrajine kao suverene države. I naravno, to više nije osnova za pregovore. U tom pogledu situacija se promijenila i svijet danas zaista izgleda drugačije nego jučer."

Zato je njemačka diplomacija tu stala, jer se upravlja prema čvrstim načelima koja su za Putina potpuno bezvrijedna. Kancelar Scholz je u utorak podsjetio na načela državnog integriteta i nepromjenjivosti granica. Na tome se temelji cijeli poslijeratni poredak.

Ovdje bi se moglo govoriti o fundamentalnom problemu razumijevanja, također o vrlo različitim tumačenjima povijesti: poslije nacionalsocijalizma i svjetskog rata koji je on pokrenuo, Njemačka je krenula putem nenasilja. Putin je, s druge strane, raspad Sovjetskog Saveza doživio kao tragediju koju bi, uključujući i nasilje, u nekim slučajevima htio promijeniti.

Međusobne ovisnosti

Ali postoje i realni gospodarski razlozi za njemačku suzdržanost. Njemačka je izuzetno ovisna o ruskim energentima: više od 40 posto nafte i skoro polovica zemnog plina dolaze iz Rusije. „Rusija namjerava nastaviti isporuke plina na svjetska tržišta", pokušao je Putin umiriti zapadne kupce ovoga tjedna. Po njemu, kršenje međunarodnog prava neće utjecati na pouzdanost ruske isporuke. Jer ovisnost postoji i u suprotnom smjeru: Rusiji je neophodan novac koji Njemačka i Europa plaćaju za te isporuke, kao i investicije.

Njemačka vlada je još prije ruske invazije bila pod velikim pritiskom da ne pusti u pogon novi plinovod Sjeverni tok 2.Na zajedničkoj konferenciji za novinare s kancelarom Olafom Scholzom nedavno u Washingtonu američki predsjednik Joe Biden je rekao da bi ruska invazija značila kraj plinovoda – što Scholz tada nije ni potvrdio niti demantirao.

„Današnja situacija je suštinski drugačija“, rekao je Scholz u utorak u Berlinu i obustavio postupak davanja dozvole za rad Sjevernog toka 2.

Cijene plina i goriva u Njemačkoj već́ mjesecima snažno rastu i potrošači to osjećaju. Ministar gospodarstva Robert Habeck iz stranke Zeleni sada stanovništvo priprema za nova opterećenja: „Želim još jednom naglasiti da rat podiže cijene", rekao je on. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu