Što Cerarova ostavka znači za Sloveniju - i za Hrvatsku?

Ostavka slovenskog premijera Mire Cerara izazvala je potres na slovenskoj političkoj sceni, iako ta ostavka u tehničkom smislu neće puno toga promijeniti. Kada je riječ o predstojećim parlamentarnim izborima, oni su ionako trebali biti održani 10. lipnja, a sada će, nakon što je Cerar odstupio, izbori najvjerojatnije biti održani sredinom svibnja. Iako je kao neposredan povod za ostavku Cerar iskoristio odluku Vrhovnog suda kojim je poništen referendum na kojem su Slovenci u rujnu prošle godine dali zeleno svjetlo ključnom gospodarskom projektu Cerarove vlade – izgradnji drugog kolosijeka pruge Kopar-Divača – njezin su pravi uzrok upravo približavajući izbori.

Slovenski premijer suočen je s niskim rejtingom i činjenicom da vladajuća koalicija već dugo ne funkcionira. Čelnici ostalih koalicijskih stranaka, Karl Erjavec i Dejan Židan, već se mjesecima ponašaju kao da su u opoziciji, oštro kritizirajući Cerara i njegovu stranku i svaljujući na njih svu odgovornost za loše poteze, a sebi pripisujući zasluge za sve što je napravljeno dobro.

Cerar unio političku uravnoteženost

Borut Šuklje, jedan od vodećih slovenskih analitičara i najboljih poznavatelja hrvatsko-slovenskih odnosa, nekadašnji bliski suradnik pokojnog Janeza Drnovšeka, smatra da je Miro Cerar u slovenski politički prostor unio političku uravnoteženost. "Rad vlade ponovno je postao posao koji ne trpi ekscese, zbog čega u njegovom mandatu nije bilo značajnijih afera ili političkih ekstrema, ni na desnoj ni na lijevoj strani političkog spektra. Njegov mandat donio je Sloveniji izlazak iz gospodarske i socijalne krize, donijevši gospodarstvu mir i rast, a time i rast standarda građana. Iako mu se to u Sloveniji teško priznaje, Cerar je postavio nove standarde koji u najvećoj mjeri amortiziraju njegovu ostavku. Zato činjenica da će dva mjeseca do izbora voditi tehničku vladu neće imati nikakvih značajnijih posljedica", smatra Šuklje.

Ovaj analitičar smatra kako je prije nekoliko tjedana možda bilo moguće prognozirati mogući sastav budućeg parlamenta i relativnog pobjednika, ali da nakon Cerarove ostavke to više nije slučaj. "Njegova ostavka uspostavila je novu političku realnost, a većina građana ocjenjuje da je bila opravdana. No ona je donijela i dilemu možemo li političku uravnoteženost i izgubiti? I hoće li to negativno utjecati na rast standarda svakog građanina?", podvlači Šuklje.

Slovenska politika jedinstvena

Kada je riječ o hrvatsko-slovenskim odnosima, Šuklje predviđa da će sve ostati po starom. Podsjeća da je Cerarova vlada poslala pismo Europskoj komisiji zbog hrvatskog nepoštivanja arbitraže, za što je dobila punu potporu parlamenta, ne samo za sadržaj pisma, nego i za buduću tužbu protiv Hrvatske pred Sudom EU u Luksemburgu.

Isto misli i politički analitičar Žarko Puhovski, koji je uvjeren da Cerarova ostavka neće imati nikakve posljedice na hrvatsko-slovenske odnose. Trenutačno u Sloveniji,  kako kaže, postoji konsenzus svih političkih stranaka kada je riječ o slovenskoj politici prema Hrvatskoj.

U pogledu slovenske tužbe protiv Hrvatske, Slovenija se u skladu s procedurom najprije obratila Europskoj komisiji sa svojim prijedlogom i argumentima protiv Hrvatske. Komisija sada ima tri mjeseca za svoj odgovor. Ako ne prihvati prijedlog Ljubljane ili ako se ogluši, Slovenija će sama pokrenuti spor pred Sudom EU u Luksemburgu, premda ni u Ljubljani, kako se neslužbeno čuje, nemaju iluzija da će u sporu protiv Hrvatske uspjeti. Puhovski zato zaključuje kako i taj korak Ljubljane valja promatrati u kontekstu predizborne kampanje u Sloveniji.

Čelnik opozicijske Slovenske demokratske stranke Janez Janša jedini na slovenskoj koji izražava određenu sumnju prema slovenskoj tužbi prema Hrvatskoj, iako se njegova stranka formalno suglasila s tužbom. "Janša time želi poručiti da bi on u neposrednim razgovorima s hrvatskim vodstvom mogao dogovoriti povoljnije rješenje za Sloveniju", objašnjava Puhovski, ne vjerujući da bi Janša u tom pokušaju bio uspješan. "Jedino je rješenje bilo da se odluka arbitražnog suda implementira kao bilateralni sporazum, no čini se da to u ovom trenutku ni jednoj ni drugoj strani nije prihvatljivo", smatra Puhovski.  

Marijan Šarec – novi Cerar?

Po čemu će Hrvatska pamtiti Cerara, koji je potvrdio želju da vodi slovensku vladu u još jednom mandatu, iako je malo vjerojatno da će mu ta želja nakon predstojećih izbora biti ispunjena? Puhovski je uvjeren kako hrvatski građani, osim eksperata, uopće neće zapamtiti Cerara. "Cerar je, po mom sudu, u oštroj konkurenciji za najbljeđeg slovenskog premijera. On je jedan od onih ljudi koje se ne pamti. On je jedna vrsta društvene općenitosti, blijedi čovjek koji ima jako dobru biografiju, a slabe političke sposobnosti. Kada bi ljude iz Hrvatske zamolili da nabroje slovenske političare koje znaju, Cerar sigurno ne bi bio među njima", ocjenjuje Puhovski.

Hoće li neočekivana ostavka pomoći Cerarovoj kampanji? Cerarova stranka, koja je na izborima 2014. godine osvojila skoro 35 posto glasova – što je za Sloveniju izniman uspjeh – prema sadašnjim anketama osvaja tek oko pet posto glasova, što je dovoljno tek za prelazak izbornog praga. Puhovski je uvjeren da Cerar neće uspjeti politički kapitalizirati svoju ostavku, iako je, kako kaže, "još uvijek sve otvoreno". "Prilično sam siguran da se Cerar ne može vratiti i mislim da je njegov koalicijski potencijal slab. On je sada u svojim zadnjim trzajima 'opalio' i svoje koalicijske partnere, što mu neće pomoći u pregovorima o novoj koaliciji", analizira Puhovski. Ovaj analitičar podsjeća da bi na predstojećim izborima sličnu ulogu koju je na prošlim izborima imao Cerar mogao odigrati Marijan Šarec, nedavni predsjednički kandidat i novo lice na slovenskoj političkoj sceni, koja je posljednjih nekoliko izbornih ciklusa otvorena za nove političke aktere.