Što Europska komisija uopće može učiniti protiv neke članice?
6. siječnja 2012U prvoj polovici 2011. su Mađarska i njen premijer Viktor Orban često bili u središtu pozornosti Europske unije. U tom razdoblju je baš ta zemlja predsjedala Vijećem Europe, ali onda se Budimpešta često morala i opravdavati zbog ograničavanja demokracije u Mađarskoj. To je Orban i činio: "Ja ne mogu prihvatiti zamjerku kako demokracija u Mađarskoj nije u dobrom stanju. To je uvreda!"
Ne samo uvreda, nego i napad na mađarstvo, kako se Orban izrazio drugom prigodom. Ali kako je Mađarska prepustila predsjedavanje Poljskoj početkom lipnja, tako se stišala i buka u Bruxellesu oko stanja u Mađarskoj. Orban se više nije morao opravdavati pred Europskim parlamentom, ali zamjerke su ostale. Sad je to posao samo službe Europske komisije, u kojim slučajevima je Mađarska prekršila odredbe Europske unije. Kada se one utvrde, Komisija može tražiti promjene i zaprijetiti tužbom pred Europskim sudom.
Funkcionira sjajno - kod uredskih spajalica
Takve prijetnje, pa čak i tužbe, nisu nikakva rijetkost. Ali njihov učinak je - prilično ograničen, objašnjava Daniel Groß, direktor Centra za Europsku politiku iz Bruxellesa: "Kad neka vlada ne provede neku smjernicu o uredskim spajalicama, onda nastupa Europski sud pravde i kaže: Ti, Vlado, moraš svakog mjeseca plaćati milijun eura dok to ne promijeniš. I onda ta Vlada obično kaže; o.k., sad ćemo to napraviti na brzinu. Ali kad se radi o tome promijeniti nečiji Ustav, onda se tu prilično lupa glavom u zid."
Nemoć Europske komisije će u tim slučajevima biti još veća, ako nema podršku "velikih" u Europi, objašnjava stručnjak za Europsku politiku: "Odluka kako da se postupi prema Mađarskoj će možda i biti donesena tu u Bruxellesu od Komisije, ali Bruxelles će moći i provesti svoju odluku samo ako iza nje punim srcem stoje i Berlin i Pariz."
Oko pet postupaka - na dan!
Takozvani "postupak u slučaju kršenja Europskog ugovora" protiv neke članice je u Bruxellesu zapravo svakodnevnica. U godini 2010. je bilo više od 2.000 postupaka, novijih podataka još nema. U više od polovine tih postupaka je Komisija sama odustala od njihovog provođenja - ili zato jer nije mogla dokazati svoje zamjerke ili zato jer su države protiv kojih se postupak vodio, popustile i promijenile ono što im se prigovaralo.
Mnogo je teži slučaj kad Bruxelles zapravo uopće nije nadležan za neki problem - kao na primjer u slučaju slobode medija. Onda niti Komisija ne može utvrditi kršenje Europskih pravila. To je pak nemoć kakvu i neki članovi Komisije jedva mogu podnijeti. Na primjer, sjetimo se slučaja kad je Francuska odlučila protjerati građane jedne druge zemlje Europske unije - ali su ti građani bili Romi. Povjerenica za pravosuđe Reding se upravo pjenila od bijesa, upozoravajući Pariz kako je "moje strpljenje na kraju! Dosta je dosta!"
Došlo je do žestoke razmirice i što se nakon toga doista dogodilo? Reading je dala provjeriti francusko zakonodavstvo, Sarkozy je naložio neke promjene. Ali dok su se onda provjeravale i promjene, Romi su već bili protjerani.
Europska atomska bomba - i jedno jednostavno rješenje
Da se vratimo Mađarskoj i njenoj promjeni Ustava: na kraju, postoji još mogućnost da države članice u nekoj od njih utvrde "ozbiljnu povredu temeljnih načela" Europske unije. U tom slučaju druge članice mogu dogovoriti sankcije protiv te zemlje, ali Groß pri tome upozorava: "Naravno, to je otprilike kao da se prijeti atomskim udarom."
I baš kao što je do sada bio slučaj sa nuklearnim oružjem, do takvih sankcija u povijesti Europske unije još nikada nije došlo. Ali kod Mađarske će možda biti lakše nego prijetnjom takvih, konačnih mjera. Jer Budimpešta treba novac od Europske unije - i to hitno. Ovdje nisu samo "veliki" u Europskoj uniji koji moraju nešto provesti, nego je procedura posve obratna: baš sve članice moraju pristati da se pomogne Mađarskoj. Tu će onda biti mnogo lakše naći neku zemlju koja će od Budimpešte tražiti promjenu nekih zakona, ako ona doista želi taj novac.
Autor: Christoph Prössl, Bruxelles (aš)
Odg.ured: Željka Telišman