Što je pokazao prvi krug?

Izlazak svega 44 posto građana na izbore u Hrvatskoj i nešto više od 16 posto u inozemstvu pokazuje ili veliku neizainteresiranost građana za izbor trećeg predsjednika ili totalno nevjerodostojne biračke popise. Podsjetimo, 92. na popisu birača bilo je tri i pol milijuna građana a danas ih je čak milijun više.

Na pitanje otkud milijun novih glasača, tek se ponavlja kako se birački popisi stalno ažuriraju. Kako god, građani nisu pohrlili na birališta. Možda je razlog slabog odziva i dosadna kampanja, što su isticali analitičari, ili su građani prihvatili tezu kako predsjednik države nema neke bitne ovlasti pa ovi izbori nisu vrijedni njihovog odlaska do birališta po hladnom i kišnom vremenu.

"Kad se desnica zbroji..."

Druga karakteristika je razjedinjenost konzervativnog političkog spektra na čak pet kandidata, što je rezultiralo time da je HDZ ostao bez kandidata za drugi krug. Ili kako je to ocijenio njihov kandidat Andrija Hebrang – „Kad se desnica ne slaže i rasloji, onda gubi izbore. Nas ljevica pobijediti ne može nikada. To smo pokazali i zbrojem desnih glasova na ovim izborima.“

Ivo Josipović ima prednost od gotovo 20 posto pred Milanom Bandićem, pa je za dio analitičara već sada potpuno izvjesno da će on pet godina provesti na Pantovčaku. Drugi dio kalkulira o tome hoće li se konzervativno biračko tijelo svrstati uz Bandića i tako Josipoviću pomrsiti račune. No, pitanje je koliko je to izvedivo s obzirom da je Josipović uvjerljivo prvi u 18 županija, pa i u Zagrebu, u kojem je Bandić prije samo šest mjeseci uvjerljivo izborio gradonačelnički mandat.

Predsjednik Stipe Mesić već je počeo otvoreno agitirati za Josipovića, a u novinarskim krugovima dominira teza kako se u drugom krugu neće birati treći predsjednik, nego će se održati referendum za ili protiv Bandića.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: Snježana Kobešćak