1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što je sa pravima radnika za njemačke tvrtke u inozemstvu?

Uta Steinwehr
1. kolovoza 2019

Uvijek iznova se čuju stravične priče o uvjetima rada pogona u inozemstvu koji rade za njemačke tvrtke ili trgovačke lance. Vlada je zato poslala upitnik na adrese 1.800 poduzeća, makar sudjelovanje nije obavezno.

https://p.dw.com/p/3N7o9
Bundesentwicklungsminister Gerd Müller in Äthiopien
Foto: picture-alliance/dpa/K.Nietfeld

Inicijativa je potekla od njemačkog ministarstva vanjskih poslova i želi dobiti odgovor do početka listopada. No i u samom ministarstvu se čulo kako su doduše „ustrajali“ na odgovoru od svih 1.800 tvrtki, ali zapravo je sudjelovanje u ovoj anketi dragovoljno.

Naravno, to je tek slučajan odabir tvrtki koje proizvode u inozemstvu. Često se čuju stravične priče o uvjetima rada u tekstilnoj industriji, ali nije bolje niti drugdje: početkom srpnja je i organizacija Oxfam oštro napala njemačke discountere kako im je još uvijek „patnja, izrabljivanje i diskriminacija“ tvrtki u inozemstvu od kojih naručuju svoje neprehrambene proizvode, svakodnevna poslovna politika.

„Njemačka i njemačko gospodarstvo osobito imaju koristi od globalizacije. Zato imamo i osobitu odgovornost prema zaštiti prava ljudi koji rade kod tvrtki u čitavom svijetu koje nam isporučuju proizvode“, izjavio je ministar vanjskih poslova Heiko Maas povodom početka ovog ispitivanja njemačkih tvrtki. Između ostalog se pita, imaju li te tvrtke vlastite smjernice i načela o ljudskim pravima i postoje li mehanizmi preko kojih se pogođeni mogu požaliti.

Cijena traperica
Koliko trebaju koštati traperice? Ako se zbroji vrijednost sirovina, tkanine, krojenja, šivanja, pakiranja i transporta - i naravno zarade za uvoznika, jasno je da tu netko mora gladovati. Zato je jedna tvrtka predlagala povećanje cijene!Foto: picture-alliance/dpa/J. Kalaene

„Kao da nas nije briga!"

Još 2016. je Njemačka prihvatila akcijski plan prema kojem bi barem polovica svih tvrtki s više od 500 zaposlenih do 2020. trebala dokazati kako slijedi načelo zaštite ljudskih prava radnika bez obzira gdje oni radili. Utoliko je i ovaj upitnik jedna od središnjih točaka tog akcijskog plana.

No iz gospodarstva se čuju i kritike: „Čitav taj postupak je od početka krenuo krivim smjerom. U međuvremenu poduzeća trebaju odgovarati i na pitanja koja nemaju veze s tim akcijskim planom", kaže Uwe Mazura, poslovođa njemačke Udruge tekstilne i modne industrije za agenciju dpa. „Ne može biti da mi kao njemački industrijalci sa standardima u očuvanju okoliša i socijalnom skrbi koji su najviši na svijetu, uvijek iznova budemo prikazivani kako nam je potpuno svejedno za ljudska prava. Istina je potpuno suprotna", kaže Mazura.

No čak i kad se njemačke tvrtke obvežu na držanje socijalnih i prava radnika, često je problem kakvo je stanje u tvrtkama kojima njemački partneri u inozemstvu onda prenesu posao i nije rijetko da njemačke tvrtke onda više nemaju nadzor nad stanjem u tim trećim tvrtkama.

Početkom sljedeće godine je planirano još jednom upitati njemačke tvrtke o stvarnom stanju u takvim pogonima, a nakon toga će Ministarstvo vanjskih poslova objaviti završno izvješće i rezultate ispitivanja. Na temelju toga bi trebalo odlučiti, jesu li potrebni i kakvi bi mogli biti zakonski propisi koji bi onda natjerali na poštivanje ljudskih i radnih prava baš sve tvrtke koje surađuju s njemačkim poduzećima.