Što kazuje test opterećenja europskih banaka?

Već i prošle godine je CEBS, Committee of European Banking Supervisors (Komitet europskih nadzornih organa bankovnog poslovanja) proveo test opterećenja 25 najveće novčarske kuće Staroga kontinenta. Do sada se taj test provodio diskretno i daleko od očiju javnosti. Konačno, i taj Komitet je tek svojevrsno okupljalište, u pravilu na razini direktora odjela institucija za nadzor banaka svih 27 članica Unije sa malenim uredom u Londonu, praktično bez ikakvih operativnih ovlasti.

Politika želi predstavu za svoje banke

Ali se onda umiješala politika: već postoji inicijativa formiranja zajedničkog, europskog organa koji bi nadzirao poslovanje banaka nacionalnih nadzornika i za vrijeme predsjedavanja Španjolske je od CEBS-a zatraženo da stvori ispit opterećenja kojem bi bile izložene gotovo sve veće banke Europe i prema kojem bi se moglo uspoređivati njihovu stabilnost. To bi onda bilo nešto kao proba za "prave", europske nadzornike svih banaka Unije, tijelo koje zapravo još ne postoji. Nakon vrlo mnogo polemika, kako uopće uspoređivati solidnost banaka Europe kada je jedan od glavnih elemenata - odredba o najmanjoj pričuvi banke, još uvijek u nadležnosti nacionalnih središnjih banaka. Onda se postavilo pitanje, da li uopće objaviti podatke i koje banke staviti na popis.

Konačno se došlo do popisa od 91 banke diljem Europe, od giganta poput Deutsche Bank i Paribasa, pa do Nove Ljubljanske banke ili Bank of Valletta - i gotovo svih, pa i najmanjih banaka Španjolske. Iako se već načulo kako je poneka banka "prošla" ili nije, službeni rezultati tog testa se očekuju ovog petka (23.7.) u 18 sati, nakon što burze budu zatvorene.

Tri scenarija

Test opterećenja se svodi na tri scenarija gdje se gleda, kako bi se to odrazilo na poslovanje banke. Po prvom, zamišlja se da je sve u redu i da stopa rasta u Europskoj uniji odgovara onoj koju predviđa Europska komisija: ove godine bi to bio rast od jednog postotka, a slijedeće od 1,5%. Gotovo je nevjerojatno da ikoja banka "padne" već na ovoj stepenici, ali onda se pokušava simulirati mnogo lošija konjunktura od predviđene, u pravilu tri posto ispod prognoze. Da stvar bude gora, zamišlja se pad kamata na tržištu kapitala - drugim riječima, ispituje se koliko banka ima kapitala koji neće biti izložen olujama na tržištu.

Treći scenarij se bavi onda baš tim, "sigurnim" novcem obzirom da se u to obično uvrštavaju i državne obveznice. Tu se pak ponavlja ono što smo nedavno već vidjeli "u živo" s obveznicama Grčke: nagli pad povjerenja, odnosno dodatno opterećenje od 30 temeljnih bodova za rizičnost poslovanja takvim vrijednosnicama.

Iako dakle ovaj test zvuči objektivno, on to zapravo nije: posve drugačije podatke će pokazivati, na primjer banke iz Njemačke od onih u zemljama koje već sada prolaze kroz teške dane. Usprkos golemoj medijskoj i pažnji javnosti, ovaj test je i zamišljen tek kao okvirna informacija i smjernica za nacionalne čuvare i središnje banke - barem dok ne bude formiran Europski ured za nadzor banaka s ovlastima koje će stvarno nešto moći i promijeniti u poslovanju banaka.

Ali i u planovima za formiranje EBA je predviđeno da ga opet čine direktori svih nacionalnih organa za nadzor banaka, koji će doduše imati političku neovisnost kao i na nacionalnoj razini, ali koji ipak neće biti nekakav "super-ured" koji će imati ovlasti svima govoriti, što da rade.

Autor: aš/ dpa/ Reuters

Odg. urednik: Anto Janković