Što očekuje Hrvate u Europskom parlamentu?
7. travnja 2012
Hrvatske promatrače imenovao je Sabor 16. ožujka. Do ulaska u članstvo 1. srpnja 2013. godine Hrvatska ima pravao na 12 promatrača, a nakon članstva u Europskoj uniji trebat će organizirati izbore za 12 hrvatska zastupnika u Europskom parlamentu.
Sastav promatrača po strankama odgovara rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora koji su održani u Hrvatskoj 4. prosinca 2011. godine. Tako će u Europskom parlamentu biti: pet zastupnika SDP-a (Ingrid Antičević Marinović, Biljana Borzan, Romana Jerković, Tonino Picula, Tanja Vrbat), tri zastupnika iz HDZ-a (Andrej Plenković, Davor Božinović i Frano Matušić) te po jedan promatrač HNS-a (Jozo Radoš), SDSS-a (Milorad Pupovac), Hrvatskih laburista (Nikola Vuljanić) te HDSSB-a (Boro Grubišić).
Promatrači SDP-a, HDZ-a i HNS u europskim frakcijama
Predstavnici SDP-a priključit će se frakciji europskih socijalista i socijaldemokrata (SPE), promatrači iz redova HDZ-a Europskoj pučkoj stranci (EPP), a predstavnik HNS-a europskim liberalima. Za sada bez europske frakcije ostali su predstavnik HDSSB-a, SDSS-a i Hrvatskih laburista.
U redovima hrvatskih promatrača nalaze se tri bivša ministra i jedan državni tajnik. Oni će se podijeliti kao promatrači i u 24 odbora koji pokrivaju sva područja rada Europskog parlamenta. Hrvatski promatrači moći će sudjelovati u raspravama, ali do članstva Hrvatske neće moći glasovati. Moći će sudjelovati i u radu 21 bilateralnog i 16 multilateralnih izaslanstava Europskog parlamenta.
Svečano primanje u EP-u 17. travnja
17. travnja oni će biti pozdravljeni kao promatrači za vrijeme plenarne sjednice u Strasbourgu. Hrvatski promatrači od tada će sjediti u jedinoj europskoj instituciji čije predstavnike biraju europski građani i koja je nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma dobila nove ovlasti. Europski parlament ima pravo vijećati o svakom pitanju Europske unije te većinom glasova prihvatiti prijedloge i predstaviti ih tijelima Europske unije.
Među ostalim Europski parlament suodlučuje u gotovo svim odredbama pravosudne i unutarnje politike, poljoprivrede i ribarstva, trgovinske politike, djelomično i za područja gospodarsko-političke koordinacije te novim područjima politike kao što su zaštita od katastrofa i suradnja uprava.
I dalje Europski parlament nema ovlasti za područja putovnica i osobnih iskaznica europskih građana, za socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje, mjere prometa kapitala s trećim zemljama, olakšanje diplomatske i konzularne zaštite, oko harmonizacije poreza, jezične odredbe za pravne titule, ekološke mjere vezane uz financijske odredbe, zatim pitanja prostornog uređenja, korištenja i gospodarenja zemljištima i vodama, te mjerama koje se tiču izbora zemlje članice između različitih izvora energije kao i odredbe vezane uz porezna pitanja.
Kod hrvatskih promatrača bit će zanimljivo promatrati kako se snalaze na svojim promatračkim mjestima u Bruxellesu i Strasbourgu te kako će shvatiti svoj posao i u kojoj će mjeri biti aktivni kako u Europskom parlamentu tako i u Hrvatskoj među građanima.
Manjkav kontakt s građanima
Naime, unatoč važnosti koju je Europski parlament dobio u pogledu kreiranja politike kako i po pitanjima kontrole i stvaranja sustava, u Europskoj uniji kontakt s građanima ostao je manjkav. Sve manji postotak građana koji izlazi na izbore za Europski parlament pokazuje da zastupnici i institucija EP-a nisu uspjeli objasniti važnost i ulogu ove jedine institucije EU-a koja ima potvrdu europskih građana.
Budući da Europska unija radi bez vlade koja bi proizašla iz Europskog parlamenta, izravna korist izbora za Europski parlament na prvi pogled nije jasna građanima Europske unije.
Hrvatski promatrači neće primati plaću ili dodatke od Europskog parlamenta već će ih plaćati Sabor. Europski parlament jedino plaća dnevnicu za sudjelovanje u radu koja pokriva troškove smještaja i hrane. Bit će jedino još nadoknađeni troškovi putovanja.
Autor : Alen Legović, Bruxelles
Odg. urednik: Anto Janković