Što Rusija želi na zapadnom Balkanu?
25. travnja 2021
Okupljanje u Višegradu je shvaćeno kao provokacija: desetak muškaraca stiglo je prije nekoliko dana u ovaj grad na Drini, kako bi odali počast ruskim „dragovoljcima", koji su poginuli u ratu u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. prilikom pružanja podrške srpskim snagama. Polaganje vijenaca organiziralo je jedno rusko-srpsko udruženje.
U kontekstu brojnih zločina koje su u BiH počinili Srbi, preživjeli govore o ponovnom vrijeđanju žrtava i 26 godina nakon završetka rata. Umjesto da se ruskim dragovoljcima odaje počast, bolje bi bilo da se istraži njihova upletenost u ratne zločine, zahtijevalo je jedno žensko udruženje žrtava rata.
Ovaj incident nije jedini s ruskim „potpisom” na Balkanu. Moskva se ciljano trudi proširiti svoj utjecaj. Hibridnim pristupom se koriste nestabilna društva zemalja na zapadnom Balkanu, kako bi se "obilježio” teritorij i podržali akteri koji ciljano podrivaju procese demokratizacije.
U najnestabilnijoj zemlji regije, u Bosni i Hercegovini, Rusija snažno podržava srpske i hrvatske političare, koji se trude omesti trenutni mirovni poredak. Milorad Dodik, srpski predstavnik u Predsjedništvu BiH, redovito prijeti secesijom.
Stari san
Dodik se prije nekoliko dana javio s novim prijedlogom: moralo bi doći do „mirnog razdruživanja", naglasio je i tako preuzeo ideju koja, prema medijskim natpisima, potiče iz pera slovenskog premijera Janeza Janše. U „non-paperu" Janša navodno zahtijeva restrukturiranje balkanskih država – po etničkim kriterijima. Od tada mnogi upozoravaju da bi ovakav pristup mogao isprovocirati nove ratne sukobe.
Diskusija o novom povlačenju granica na zapadnom Balkanu je bez svake sumnje vjetar u leđa svima onima koji bi, uz podršku Beograda i Moskve, htjeli ostvariti jedan stari san: svi Srbi u jednoj državi! Upravo su te ideologije etnički čistih teritorija i dovele do krvavih ratova u nekadašnjoj Jugoslaviji.
Podrška ekstremistima
Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske, dogovorio se jeku raspada Jugoslavije sa svojim tadašnjim kolegom, srpskim vlastodršcem Slobodanom Miloševićem o podjeli Bosne i Hercegovine. Uslijedili su ratni zločini, protjerivanja i masovna silovanja u pokušaju da se stvore velika Srbija i velika Hrvatska.
U činjenici da ove ideologije odjednom doživljavaju novi procvat, Moskva sa svojom podrškom ekstremistima á la Dodik je - sve samo ne nedužna. Dok Europska unija već godina očito zakazuje u pokušaju da regiji ponudi jasnu perspektivu učlanjenja, istovremeno Moskva nedvosmisleno jasno stavlja do znanja što je njezina misija: ciljana destrukcija.
Greške EU-a
Rusija pritom strateški koristi greške Europske unije, koja se godinama oslanja na politiku povlađivanja korumpiranim elitama na zapadnom Balkanu. Tako se podržavaju „stabilokracije" s autoritarnim političarima, dok su održive demokratske reforme ostale po strani.
Zemlje zapadnog Balkana su danas, s manjim izuzecima, više Eldorado za radikalizaciju, nego mjesta koherentne veze sa Zapadom. Rezultat toga je da mnogi demokratski nastrojeni akteri teško mogu da Bruxelles shvatiti kao strateškog partnera. Građanski aktivisti i aktivisti za ljudska prava se žale da ih je EU ostavila na cjedilu u borbi protiv kriminalnih klanova – to je popriličan gubitak reputacije za Bruxelles, koji se tijekom korona-krize dodatno povećao.
Sputnjik kao spasitelj
Rusija je u stanju istaknuti se kao moćan igrač u regiji na kraju krajeva i zbog loše politike cijepljenja u Europskoj uniji. Najvažniji mostobran Vladimira Putina u regiji, srpski autoritarni vlastodržac Aleksandar Vučić iskoristio je dobre odnose kako bi osigurao vakcine ne samo za svoj narod već i za ljude iz susjednih država koji su u Srbiju dolazili na cijepljenje.
Tako je ruska vakcina Sputnjik na ovaj način dobila na geopolitičkom značaju. Vučić je i Kinu demonstrativno predstavio kao vjernog partnera u krizi – što je bio udarac s boka tromoj EU.
Izborni inženjering u Crnoj Gori
Dok Moskva raspoređuje vojne snage na granici s Ukrajinom, na zapadnom Balkanu se koriste suptilniji manevri. Tako je Vlada Crne Gore nedavno predložila izmjenu zakona o državljanstvu, prema kojem bi stranci koji su stalno nastanjeni u toj zemlji brzo mogli postati crnogorski građani – među njima su i Srbi i Rusi.
Na ovaj način bi došlo do velike promjene stanovništva i političke orijentacije, upozorio je analitičar Zlatko Vujović, zbog koje bi prozapadna većina Crnogoraca bila munjevito „eliminirana”. Antizapadne i antiruske snage bi bile „legalno“ ojačane. Nakon masovnih protesta protiv očitog izbornog inženjeringa, vlada u Podgorici je stavila te planove za sada - na led.
Ruski porazi
No, već 2016. je Moskva očigledno u Crnoj Gori pokušala (uz pomoć specijalnih postrojbi) s puta ukloniti dugogodišnjeg predsjednika te zemlje, Mila Đukanovića, koji se snažno zalagao za pristupanje Crne Gore NATO-u. Zavjera, organizirana sigurno i uz sudjelovanje srpskih i ruskih špijuna, bila je razotkrivena, a Crna Gora primljena u punopravno članstvo NATO-a, bez obzira na protivljenje Moskve.
I u Sjevernoj Makedoniji se Rusija već dokazuje kao eksplozivna sila. Nije nikakva tajna da je VMRO-DPMNE, stranka bivšeg premijera Nikole Gruevskog, koji je pobjegao u egzil u Mađarsku, vrlo tijesno povezana s Kremljem. Ali, uslijedio je još jedan poraz za ruska stremljenja na Balkanu - i ova zemlja je u ožujku 2020. također primljena u NATO.
Protiv civilnog društva i EU-a
Nije slučajno dakle što proruske snage od tada pokušavaju oslabiti europski nastrojenu vladu socijaldemokratskog premijera Zorana Zaeva. Investicije u medije se koriste ciljano za širenje ruske i nacional-šovinističke propagande. U korona-krizi kruže pažljivo odabrane lažne vijesti, koje treba potkopati kredibilitet vlade Zorana Zaeva.
U međuvremenu su ugroženi i civilni akteri, koji se snažno zalažu za demokratske reforme. Jedan od njih je i Kshabir Derala iz nevladine organizacije „Civil". Ovog aktivistu za ljudska prava stalno kleveću kao izdajnika, pritom ga uspoređuju s nacističkim propagandistom Goebbelsom.
„Ovim krugovima je cilj u prvom redu spriječiti integraciju u Europsku uniju", konstatira Derala. Intenzitet napada na njega je u posljednje vrijeme porastao, prate ih i veliki hakerski napadi na njegovu internetsku stranicu. Tehničke analize, kaže Derala, pokazale su da najnoviji napadi stižu iz Rusije.
Politologinja i novinarka, Marion Kraske od 2015. do 2021. je bila direktorica Ureda njemačke Zaklade Heinricha Bölla u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji sa sjedištem u Sarajevu.