Što se krije iza ruskog Zakona o "stranim agentima"?

Ruski zakon o stranim agentima datira iz 2012. godine kada se prvobitno primjenjivao na nevladine organizacije koje primaju financijska sredstva i donacije iz inozemstva.

U prosincu 2019. ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija tko se sve može smatrati stranim agentom. Sada ta kvalifikacija uključuje svaku privatnu osobu ili skupinu koja prima bilo koju količinu novca iz inozemstva, svejedno dolazio on od stranih vlada, organizacija ili građana, te objavljuje "tiskane, audio, audiovizualne ili druge izvještaje i materijale".

Učinak zastrašivanja

Nakon što pojedinci ili organizacije budu označeni kao "strani agent", od njih se traži da sve što objave - čak i postove na društvenim mrežama - označe rečenicom „Ne preuzimamo odgovornost za sadržaj“, ukazujući na njihov status stranog agenta.

Od njih se također traži da vladi podnose financijske izvještaje, bankovne izvode i prikaze svojih aktivnosti svakih šest mjeseci, te da prolaze godišnje revizije.

Izraz "strani agent" nosi negativne konotacije iz sovjetskog doba u Rusiji, što ukazuje na špijuniranje. Sovjeti su ga koristili za političke disidente. Oznaka također odvraća oglašivače reklama koji ne žele biti povezani sa "stranim agentom", ili samo s pojedincima ili subjektima na koje se u očima Kremlja gleda nepovoljno.

Kritičari kažu da ruske vlasti koriste zakon za obračun s medijima, aktivistima, oporbenim skupinama i pojedincima koji su kritični prema Kremlju. Predstavnici civilnog društva izrazili su zabrinutost jer smatraju da ovaj zakon ima zastrašujući učinak na pojedine novinare i aktiviste za ljudskih prava i guši oprečna i drugačija mišljenja.

Kremlj je odbacio kritike da Zakon o stranim agentima predstavlja cenzuru, a predsjednik Putin je rekao da je zakon potreban kako bi zaštitio Rusiju od stranog uplitanja.

Tko je na popisu?

Prošlog prosinca je ruska vlada dvije članice aktivističke punk-grupe Pussy Riot označila kao "strane agentice". Ovaj feministički bend, poznat po svojoj glazbi i aktivizmu, izrazito je kritičan prema predsjedniku Putinu i Kremlju.

Također u prosincu su ruske vlasti zatvorile jednu od najstarijih organizacija za ljudska prava u zemlji - Memorijal (Memorial Human Rights Center), zato što brojne objave na društvenim mrežama nije označila službenim statusom "stranog agenta".

U studenome prošle godine na popis je dodan odvjetnik Ivan Pavlov, vrhunski stručnjak na području ljudskih prava koji je branio Zakladu za borbu protiv korupcije političara Alekseja Navaljnog – koji se nalazi u zatvoru.

Rusko ministarstvo pravosuđa također je kao "stranog agenta" označilo novinara i satiričara Viktora Šenderoviča, poznatog po političkoj karikaturi u okviru lutkarskih predstava „Puppet show" emitiranih 1990-ih.

I kolekcionar Marat Gelman i pet drugih imena također su se našli na popisu „stranih agenata", koji je krajem 2020. povećan sa 17 na sadašnjih 111.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u četvrtak (3.2.) da planira pokrenuti postupak za označavanje Deutsche Wellea kao stranog medija koji obavlja funkciju "stranog agenta". Objava je uslijedila nakon što je ruska vlada zatvorila moskovski studio njemačke medijske kuće za inozemstvo Deutsche Welle.