Ženska kvota u upravnim odborima

Primarni cilj poslovanja nekog poduzeća je – profit. A profit u pravilu raste onda kada su žene zastupljene na više vodećih pozicija u kompaniji. O tome se napravljene brojne studije. U 2020. je konzultantska firma McKinsey pokazala da u poduzećima s izraženijim diverzitetom spolova postoji i 25% veća vjerojatnost da ona budu natprosječno profitabilna. I usprkos tome na čelu njemačkih poduzeća i dalje su uglavnom – muškarci.

Ali u ovoj je godini ipak zabilježen napredak. Po upravo predstavljenom izvještaju Zaklade AllBright, na dan 1. rujna 2021. godine u upravnim odborima 160 njemačkih kompanija, čije su dionice izlistane na najvažnijim burzovnim indeksima DAX, MDAX i SDAX, bilo je zaposleno 603 muškaraca i 93 žene. Odnosno 25 žena više nego prošle godine. To je najveći dosadašnji porast broja žena zastupljenih u upravama njemačkih burzovnih poduzeća u okviru jedne godine. No, ono što na prvi pogled zvuči dobro, u stvarnosti i nije baš tako sjajno. U više od 50% tvrtki čijim se vrijednosnim papirima trguje na burzama uopće nema niti jedne jedine žene u upravi.

"Boli me to razbacivanje resursima, odnosno kada dobro obrazovane žene ne mogu na isti način oblikovati našu privredu i našu društvo kao i muškarci”, kaže Sven Hagströmer, osnivač Zaklade AllBright. "I to je jedna stvar koju si mi ne možemo priuštiti u kontekstu nestašice stručne radne snage, odnosno starenja našeg društva.”

Ako broj žena u upravama vodećih njemačkih poduzeća nastavi rasti tempom koji je zabilježen proteklih pet godina, to bi značilo da će tek za 26 godina u Njemačkoj u upravnim odborima biti podjednak broj žena i muškaraca. A ako se ipak nastavi stopom porasta zastupljenosti žena koja je zabilježena u proteklih 12 mjeseci, taj cilj bi se mogao realizirati za 11 godina.

Pozitivan razvoj, ali…

"Uočavamo pozitivan razvoj, ali, da budemo skroz jasni, to nije ni izbliza dovoljno”, tvrde Wiebke Ankersen i Christian Berg, njih dvoje su direktori AllBrightove zaklade. Oni napominju da porast zastupljenosti žena nije bezbolan proces, jer „više žena istovremeno znači manje muškaraca na čelu firmi”. Oni napominju da je tu potrebno više hrabrosti.

Prilikom popunjavanja mjesta u upravnim odborima često se uočava da su članovi uprave vrlo slični jedni drugima, bez obzira radilo se o starosnoj dobi, podrijetlu, spolu ili stupnju obrazovanja. U konačnici to znači da na sami vrh u spomenutih 16 tvrtki u pravilu dolaze uglavnom muškarci, i to ekonomski stručnjaci sa zapada Njemačke, stari oko 55 godina. Najčešće ime u upravama istraženih kompanija u rujnu je bilo: Thomas.

To ne znači da je put do vrha otežan samo ženama – to vrijedi i za ljude koji su obrazovanje apsolvirali na istoku Njemačke. Samo dva posto aktualnih članova upravnih odbora u Saveznoj Republici obrazovano je na istoku, što je ipak mali porast u odnosu na prošlu godinu (1%).

SAD kao uzor

U drugim su zemljama očito nešto hrabriji po pitanju kadrovske politike. Sjedinjene Američke Države su uzor po pitanju ravnopravnosti u sektoru menadžmenta. Kada se uzme 30 vodećih tvrtki čije su dionice izlistane na najvažnijim burzovnim indeksima, onda se može uočiti da i u Velikoj Britaniji, Švedskoj i Francuskoj ima više žena na vodećim pozicijama nego u Njemačkoj. U ove četiri navedene države već odavno je standard da se u upravni odbor imenuje najmanje dvije žene. 97% američkih i 83% francuskih velikih kompanija ima više žena u upravama. A u Njemačkoj je to u ovom trenutku slučaj samo u 23% najvećih firmi izlistanih na burzi.

U SAD-u među 30 najvećih poduzeća, čijim se dionicama trguje na indeksu Dow Jones, u svakoj upravi ima žena, a u Njemačkoj još uvijek u DAX-u postoje četiri tvrtke čije su uprave – kompletno muške. Samo Deutsche Telekom i Daimler, dakle samo dvije od 30 najvećih DAX-tvrtki, imaju udio žena u upravi od 38%. To je blizu onoga što se naziva ravnomjernom zastupljenošću spolova – a to se postiže u trenutku kada udio podzastupljenih dosegne granicu od 40%. Od 160 istraženih njemačkih kompanija, u samo njih pet udio žena iznosi 40% ili više (Bilfinger, Dermapharm, Hornbach Holding, LPKF Laser & Electronics i Pfeiffer Vacuum).

Zakonska regulativa

Pritom treba podsjetiti da su se njemačka poduzeća već prije 20 godina (samo)obvezala da će povećati udio žena na vodećim pozicijama. Savezna vlada je 2016. uvela „žensku kvotu“ za nadzorne odbore velikih burzovnih tvrtki. Za poduzeća određene veličine (u pravilu za ona koja zapošljavaju više od 2000 ljudi) vrijedi pravilo da na najmanje 30% mjesta u nadzornim odborima moraju biti imenovane žene.

Od kolovoza 2021. osim toga na snagu je stupilo pravilo i o „ženskoj kvoti” za neke druge menadžerske pozicije. U upravama tvrtki čije su dionice izlistane na burzama (i poduzećima u kojima u kojima je u nadzornim odborima zastupljen podjednak broj posloprimaca i predstavnika vlasnika) koje broje više od troje članova, najmanje jedan član mora biti – članica. Za poduzeća u kojima je većinski vlasnik država vrijede još stroža pravila.

Tvrtke čijim se vrijednosnim papirima trguje na burzama zakonski su obvezane i na objavljivanje ciljeva vezanih uz porast udjela žena na vodećim pozicijama. One mogu naravno objaviti i „nulti cilj”, a to bi značilo da iz nekog razloga ne žele (ili ne mogu) imati žene u upravi.  U ovom trenutku je to 37 poduzeća, prošle godine ih je bilo 55.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu