Židovi i muslimani u Europi imaju zajedničke probleme

Mjesto zasjedanja vjerskih poglavara islama i židovstva iz 15 različitih zemalja je malo, ali ima jako simbolično značenje. Radi se o talijanskom gradiću Materi, jednom od glavnih gradova kulture u Europskoj uniji za 2019. godinu. Glavni cilj konferencije je dogovor oko zajedničkog nastupanja u budućnosti.

„Mislim da je sastanak u baš ovakvoj konstelaciji prilično jedinstven u svijetu. A to je samo jedan mali cvijet o kojem se treba brinuti i njegovati ga", navodi Tarafa Baghajati u razgovoru za DW. Baghajati, inače građevinski inženjer u Beču, jedan je od istaknutijih imama u Austriji. Ovaj 58-godišnjak je s nekolicinom drugih 1999. godine osnovao Inicijativu muslimanskih Austrijanki i Austrijanaca (IMÖ). Godine 2006. je u ovoj zemlji uslijedilo i formiranje platforme Kršćani i muslimani. Baghajati je stigao i u Materu i nastavlja svoj rad na ovom području.

Zajedno u budućnost

Ovo nije korak koji je jedinstven samo za Europu. U pravilu se židovi i muslimani okupljaju samo u javnim prilikama političkog karaktera - na sastancima kršćana, židova i muslimana, ili pak na međureligijskim konferencijama. Ali prije tri godine u Centru kralja Abdulaha za međureligijski i interkulturni dijalog (KAICIID) u Beču osnovano je Muslimansko-židovsko vijeće za liderstvo (MJLC). U početku je to bio mali krug koji je uključivao i predsjednika Europske konferencije rabina (CER), rabina Pinchasa Goldschmidta. Kroz brojne sastanke povjerenje je raslo i započela je međusobna razmjena isksutava i mišljenja.

Trenutno je opstanak Centra KAICIID u Beču ugrožen. Centar se financira saudijskim novcem, ali usprkos tome stručnjaci ga cijene. Sredinom lipnja Nacionalno vijeće Austrije glasovalo je za izlazak te zemlje iz ove međunarodne ustanove i raskid sporazuma po kojem se u Beču nalazi sjedište Centra. Austrija je centar osnovala 2012. godine u suradnji sa Saudijskom Arabijom i Španjolskom. Sada je budućnost KAICIID-a neizvjesna.

Ipak susret poglavara obje religije predstavlja novu dimenziju židovsko-muslimanskog dijaloga, koja je obično zasjenjena sukobom na Bliskom istoku. U Materi su se okupili imami i rabini iz 15 zemalja od Irske do Grčka, od Rumunjske do Litve i Portugala. Izbor mjesta događaja, kaže glavni tajnik CER-a Gady Gronich za Deutsche Welle, trebao bi poslati poruku "da pripadamo europskoj kulturi".

Pa ipak se prije nekoliko mjeseci u Italiji, kao i u drugim zemljama u Europi u kojima su desni populisti na vlasti, pojavila inicijativa za ograničavanje vjerske prakse pri klanju životinja te obrezivanju dječaka. Ali ti su planovi odbačeni.

Po Gronichovim riječima, politička nastojanja koja ograničavaju vjersku praksu židova i muslimana u ove dvije stvari trenutno opterećuju "židovsku zajednicu u Europi, a istovremeno i muslimansku zajednicu". Obje strane su za uspostavu odbora s po dva muslimana i dva židova, koji bi se mogli javno suprotstaviti kontroverzama i voditi razgovore u Bruxellesu ili drugim glavnim gradovima država članica Europske unije.

Zabrinutost zbog desnih populista

Imam Baghajati iz Beča se bavi upravo takvim konkretnim pokušajima ograničavanja vjerske prakse. Ali on upozorava i na "porast desničarskog ekstremizma" u europskim zemljama. Tu on misli na stranku Alternativa za Njemačku (AfD), zatim vrlo desne stranke u Austriji, na Mattea Salvinija u Italiji, te Geerta Wildersa u Nizozemskoj. On navodi da su oni prakticirali "islamofobiju, posebno protiv izbjeglica, ali i protiv muslimana u cjelini, kao i politički program u populističkom smjeru" i bili su djelomice na vlasti.

"Zato mi kažemo 'treba spriječiti začetke' fašizma i nacizma, a tko bi trebao uključiti alarm za uzbunu ako ne muslimani i židovi", navodi Baghajati i nastavlja: „Želimo zajedno pokazati da je pravi put Europe, Europa liberalnosti, ljudskih prava i otvorenosti".

Na Muslimansko-židovskom vijeću za liderstvo (MJLC), kao i u Materi, govorilo se i o mržnji prema židovima među izbjeglicama i migrantima. "Slučajevi antisemitizma od strane migranata su opterećenje za nas. To nažalost doživljavamo sve češće i to svakog tjedna", kaže rabin Gronich. "Ali kao židovska zajednica s muslimanske strane u Europi još uvijek imamo prijatelje i partnere koji su na našoj strani."

Glavni tajnik CER-a već govori o daljnjim "formalnim i neformalnim" dijalozima. On navodi da ne treba zaboraviti da "na muslimanskoj strani također postoje brojne skupine koje ne žele razgovarati s nama. Tu nije sve ružičasto i nisu svi spremni za dijalog, ali želimo razmijeniti mišljenja s onima koji su spremni na dijalog i zajedno s njima graditi novu budućnost."

Primjer za Europu

Neke stvari se sigurno događaju ispod radara percepcije javnosti. Na primjer, prošle godine oko 30 rabina zajedno je posjetilo Tunis. U Berlinu već godinama postoji zajedničko angažiranje rabina i imama. A nedavno su nekoliko puta mladi židovi i muslimani zajedno posjećivali koncentracijski logor Auschwitz. Baghajati navodi primjer "vrlo pozitivnih kontakata" na obje strane u Austriji. Imami i rabini putovali su zajedno s članovima svojih zajednica te postoji međusobna solidarnost ukoliko dođe do nekog antisemitskog ili antiislamskog incidenta. Za njega to bi moglo biti "primjer za Europu".

Vrijedi napomenuti, kaže Baghajati i to „da imami i rabini jedni druge susreću bez posredstva trećih osoba. "Ne želimo da nam diktiraju kakvi trebaju biti kontakti između muslimana i židova. Tko bi na suradnji trebao raditi ako ne vjerski dužnosnici na obje strane - imami i rabini", zaključuje on.