Život u Berlinu u šarenim prikolicama

Šareno selo prikolica, udaljeno od gradske vreve svega 30 - tak minuta podzemnom željeznicom, savršeno je mjesto za ljubitelje prirode, sporta i alternativnog načina života. Prikolice, zelenilo, konji, psi, mačke i obitelji s djecom, stanovnici su ovog ekološkog objekta od 1993., koji svojim udruženjem "Pank grofica" i njegovim bogatim kulturno-umjetničkim i ekološki inovativnim programom privlači sve više pozornost urbanog stanovništva Berlina i okolice.

Naime, stanovnici Karowa žive vrlo minimalistički u svojim od drveta ručno izrađenim prikolicama sa kuhinjom, improviziranom spavaćom sobom i dnevnim boravkom, wc-om s tuš-kabinom, pa čak i perilicom rublja u svega nekoliko kvadratnih metara. Unatoč tome im život u "vili prikolici" ispunjava sve potrebe: "Sa svoja tri klinca, koji su svi rođeni u prikolici, uživam život u vlastitom kreativno-minimalističkom neredu, slobodan, okružen prirodom, a ipak blizu grada. Pred sobom imam spoj mogućnosti koje, pogotovo kad se radi o odgoju djece, nastojim što kvalitetnije iskoristiti", priča Tom Balbier, stanovnik Karowa od 1996.

Vješto udruženje "Pank grofica"

Zahvaljujući kvalitetnim logističko-organizacijskih vještina organizacijskog tima udruge i dobrom poznavanju zakona, "Pank grofica" dobila je vrlo brzo zeleno svjetlo vlasti, čime je stanovnicima naselja dodijeljen legalni status Karowčana. Poput ostalih građana, ovi ljudi skloniji "divljem i robinzonskom načinu života", kako to opisuje Tom Balbier, također plaćaju mjesečni najam, službu za čišćenje glavne prometne ulice, najam za vodu i struju, članarinu i doprinos udruženju te ostale životne troškove, od kojih svakako, pogotovo u zimskom razdoblju, velik dio odlazi na grijanje i dobru izolaciju. Zbog ekoloških razloga zajednica ne koristi ugljen, već se zagrijava nekorištenim crnogoričnim drvetom i krutim gorivom.

Šarena lepeza projekata potiče na razvijanje ekološke svijesti, kulturno-umjetničko djelovanje, interes za sportske aktivnosti i volonterski angažman. Dobro opremljena knjižnica te Internet-cafe prilagođeni su i mlađem dijelu populacije, dok interaktivni projekti poput "Laboratorija otpadnih voda" i vrtića u prirodi pod nazivom "Maleni pank grofovi" imaju za cilj poticanje ekološke svijesti, istraživačkog duha i samostalnosti od najranije dobi. Ne govori se uzalud: "U zdravom tijelu, zdrav duh". Naime, za zdrav, dinamičan i interaktivan sportski odgoj brinu programske jedinice dječjeg igrališta i dvorane, koje pored klackalica, tobogana, stabala za penjanje, trampolina, prostora za skejtanje i rolanje, raspolažu i biciklima na jedan, dva i tri kotača tako da kreativnom načinu mobilnog izražavanje nema kraja. Osim stvaranja navike za sport, ove aktivnosti jačaju socijalne kompetencije, stvaraju osjećaj grupne pripadnosti te utječu na fleksibilnije upoznavanje i integraciju.

Varijacije pojma slobode i izražena dječja samostalnost

Ljude koji ovdje žive veže ljubav prema alternativnom načinu životu i svijest o potrebi za prilagođavanjem i međusobnim prihvaćanjem. Zastupljenost različitih društvenih slojeva i kultura u ovakvim zajednicama, čiji opstanak ovisi o harmoniji odnosa, često karakterizira pojava nesuglasica i konflikata. Metoda kojom stanovnici rješavaju nepoželjne svađe naziva se "sloboda djelovanja i poštivanja tog djelovanja od strane drugih stanara", objašnjava Oliver Treuter, novopečeni stanar i otac jednomjesečne Lotte-Marie.

"Mala smo zajednica, svi se znamo, nekad si dajemo za pravo da o onom drugom čak i previše znamo pa izvrćemo stvarnost i izmišljamo tračeve, a tračevi kvare harmoniju odnosa i glavni su proizvod nezadovoljstva, no s vremenom naučiš kako i s time izaći na kraj, ne uzimaš svaku riječ zdravo za gotovo“, dodaje Treuter. Sloga, međusobno povjerenje i briga o ostalima glavne su karakteristike ove zajednica.

"Kao u nekadašnjim DDR-zajednicama, ovdje se ne zaključavaju vrata, ne skrivaju novčanici i računala, djeca paze na djecu, odrasli vode brigu o tuđoj imovini kad ih nema - to je sloboda", ponosno ističe Tom Balbier. "Sama činjenica da mogu upaliti logorsku vatru, a da mi za to ne treba dozvola nekog autoriteta, za mene predstavlja djelić slobode. Uz to, glasovanjem u plenumu, kao član udruženja i stanar ove zajednice, određujem tko će mi biti susjed. Nije li to sloboda?", kaže Balbier.

Slobodu uživaju i oni najmlađi jer su od najranije dobi prepušteni istraživanju stvari i pojava oko sebe. "Moj dvogodišnji sin točno zna da je sjekira teška i opasna, iskušao se u sjeckanju manjih komada drva i nije mu se pretjerano svidjelo, ali je naučio poantu“, priča Tom Balbier.

Sva ta životna iskustva samostalnog i divljeg života u prirodi doprinose većoj izdržljivosti, snalažljivosti i samostalnosti koju često primjećuju odgajatelji i učitelji promatrajući djecu iz Karowa. "Oni su otporniji, otvoreniji, kreativniji u rješavanju problema, timski raspoloženi, motorički kompetentniji i orijentacijski jači“, ističe Tom Balbier, samohrani otac troje djece.

Uživaj status gosta na tri mjeseca!

Status privremenog gosta u pravilu traje tri mjeseca, s tim da postoji mogućnost produljenja na pola godine, ukoliko prijedlog bude prihvaćen od strane plenuma. Ovaj status često koriste ljudi u financijskom škripcu, vlasnici prikolica, prijatelji stanara ili pobornici alternativnog načina života.

Oni koji pak odluče ostati živjeti u zajednici, također prolaze probni period od šest mjeseci u statusu gosta kako bi se upoznali sa strukturom, mentalitetom zajednice i njezinim stanovnicima. Ukoliko postoji slobodno mjesto, prijavljuju se na natječaj za to mjesto te traže stalnog stanovnika zajednice, takozvanog "jamca", koji se u plenumu založi za njih. Ako se stanovnici slože i plenum izglasa useljenje, novi stanari još tri mjeseca žive na "probnom roku", tijekom kojeg udruženje prati poštuju li etički kodeks zajednice: pravovremeno plaćanje stanarine, vođenje brige o okolišu, stvaranje dobrih odnosa prema susjedstvu i slično.

Prođe li taj vremenski period dobro, ponovo se saziva plenum, koji u pravilu završava blagoslovom novih stanara i svečanim useljenjem uz paljenje logorske vatre, gajbu piva, pjesmu i/ili ples.

Autorica: Doroteja Jaković

Odg. urednik: Anto Janković