Pelješki most

I baš kad se činilo da je odlukom Evropske komisije o isplati 375 miliona evra za izgradnju Pelješkog mosta uklonjena i poslednja prepreka pre početka izgradnje najvećeg hrvatskog infrastrukturnog projekta, iz Bosne i Hercegovine stiže hladni tuš. Parlament BiH zatražio je slanje note Hrvatskoj u kojoj će zahtevati obustavu svih aktivnosti vezanih za izgradnju mosta, dok se ne postigne obostrana saglasnost oko tog projekta, a najavljeno je i osnivanje posebne parlamentarne komisije koja bi trebalo da preispiti jesu li ispunjeni svi uslovi pod kojima bi projekt postao prihvatljiv za Sarajevo. Da stvar bude neugodnija, sve se to dogodilo neposredno uoči zajedničke sednice vlada Hrvatske i BiH, koja je ove sedmice održana u Sarajevu.

Plenković je u Sarajevu pomirljivo uveravao da Pelješki most "ničim ne ugrožava interese BiH" i da Hrvatska ostaje najangažovaniji portparol interesa BiH na putu prema EU i NATO, očito želeći da ovo pitanje ne zaseni pohvalnu činjenicu - da su se nakon sedam godina uspele sastati dve vlade. Istovremeno se u Sarajevu ponovno problematizuju i ona pitanja koja su se činila rešenim, nakon što je Hrvatska prihvatila praktično sve zahteve BiH i podigla visinu mosta sa 35 na 55 metara i ostavila 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova, što je znatno poskupelo celo projekt, ali i ona pitanja koja je nemoguće rešiti u preostalih nekoliko meseci do početka izgradnje mosta, poput razgraničenja Hrvatske i BiH na moru. Iz Sarajeva, naime, sada stižu uveravanja da izgradnja mosta ne sme početi pre nego što se reši pitanje "izlaza BiH na otvoreno more", na koji, po mišljenju stručnjaka okupljenih u Pomorskom društvu u Sarajevu, BiH ima neotuđivo pravo. Pomorsko društvo BiH zahteva da se sudskim putem odredi koridor širine milju i po i dužine 70 kilometara, od Neuma do otvorenog mora. 

Hrvatska udovoljila svim zatevima BiH

Hrvatski zvaničnik, odlično upućen u ovaj projekt, koji je želeo da ostane neimenovan - jer u Zagrebu ne žele učiniti ništa što bi podstaklo verbalni sukob - rekao je za DW kako je ponovno otvaranje ovog pitanja verovatno podstaknuto unutrašnjepolitičkim razlozima. Prema rečima našeg sagovornika, u ovom slučaju radi se o dva odvojena pitanja. Jedno je pitanje razgraničenja Hrvatske i BiH, a drugo pitanje odnosi se na režim plovidbe na području budućeg Pelješkog mosta. Kada je ječ o razgraničenju, 1999. je potpisan sporazum o granici između Hrvatske i BiH, koji nikad nije stupio na snagu jer nije ratifikovan, i to zbog pitanja Velog i Malog škoja te vrha poluostrva Kleka. To pitanje, međutim, ne može uticati na gradnju Pelješkog mosta, budući da će se Pelješki most nalaziti više od 500 metara unutar nesporne teritorije Hrvatske.

A kada je reč o režimu plovidbe, Hrvatska i BiH to su pitanje usuglasile međusobnim sporazumom, kojim je definisana visina mosta od 55 metara i 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova. "Prema tome, Hrvatska ne osporava pravo neškodljivog i tranzitnog prolaza za sve brodove iz i prema Neumu, tako da smatramo da nikakvo otvoreno pitanje ovde ne postoji".

Kultura sukoba i nesaradnje

Slično razmišlja i hrvatski evroparlamentarac Tonino Picula: "Očito je, naime, da u BiH koriste mnoge teme, pa i ovo pitanje, za svoje unutrašnjepolitičko razračunavanje. Ovde nije problem u projektu Pelješkog mosta, nego u politici u BiH. Najnovije "junačenje" spram Pelješkog mosta u BiH ne predstavlja "ništa drugo nego uvod u nepotrebno dugu kampanju za parlamentarne izbore, koji će se održati u listopadu sljedeće godine", kaže on.

Prema njegovim rečima, Hrvatska je pružila BiH sve potrebne informacije o Pelješkom mostu, a u tom pogledu Hrvatska je bila uspešna i u EU, o čemu svedoči i odobrenje isplate evropskog novca za Pelješki most, čiji je cilj povezivanje delova hrvatske i europske teritorije, a ne dovođenje BiH u neugodan geostrateški položaj.

Picula stoga veruje da ponovni pokušaj osporavanja projekta Pelješkog mosta od strane politike u Sarajevu neće ugroziti početak gradnje, a ni odnose Hrvatske i BiH.

Pelješki most Hrvatsku približava Šengenu

Picula je uveren da jedino veliki infrastrukturni projekti, poput mostova i autoputeva, kao i energetski projekti, mogu izvući BiH iz sadašnje ekonomsko-političke letargije.

Hoće li Hrvatska pre pristupiti Šengenu ili izgraditi Pelješki most? "To je teško pitanje", odgovara Picula i nastavlja: "Pelješki most važan je za Šengen, s obzirom na to da on povezuje teritoriju i osigurava bolju kontrolu nad teritorijom države, što je jedan od vitalnih kriterijuma što za pristupanje Šengenu, iako je za to potrebno zadovoljiti i druge političko-pravne kriterijume, poput nezavisnog pravosuđa i državne uprave očišćene od korupcije". "No, nadam se da će Pelješki most biti brzo dovršen i da se u njegovom slučaju neće ponoviti priča sa mostom do Čiova", kazao je Picula aludirajući na probleme sa izgradnjom Čiovskog mosta, koji je već trebalo da bude završen, ali će zbog problema u kojima se našao izvođač radova biti gotov tek do sledeće turističke sezone.