BiH i zvanično želi u EU

20 godina nakon rata političke vođe blokiraju njeno približavanje Briselu. Zemlja nije stabilna i ovisi od pomoći međunarodne zajednice. U RS sve više uticaja dobija Rusija, dok za bosanske muslimane sve veću uloga imaju Turska i arapske zemlje. Oni sve više investiraju u ekonomiju i obrazovanje. Ovaj uticaj bi trebao oslabiti kada EU vidno otvori svoja vrata Bosni i Hercegovini.

Ponovo je važan korak BiH u pravcu EU zasjenjen sporom vodećih političara. Razlog: mehanizam koordinacije, kao neophodan uslov za pregovore o učlanjenju sa EU, nije jednoglasno usvojen jer ga osporavaju vlasti bosanskih Srba. Vlada u Sarajevu uprkos tome ovaj put je ipak u Briselu podnijela zahtjev za članstvo. BiH je u septembru 2003. godine pozvana da podnese status kandidata. Slaba centralna vlada, sastavljena od Bošnjaka, Srba i Hrvata, radi dobijanja dodatnih sredstava iz subvencijskog lonca iz Brisela je tada na brzinu usvojila nekoliko zakona i reformi.

Hektične reforme za evropske milione

Premijer Denis Zvizić kaže da je BiH izgubila dosta vremena i milione eura. „Zbog nedostatka strategije smo za period 2014 – 2017. godina od EU dobili samo 168 miliona eura, dok je Srbija dobila 900, a Albanija 360 miliona eura iz evropskog Fonda za regionalni razvoj. Ako se prilagodimo mehanizmu za koordinaciju, dobićemo još više novca“, uvjeren je Zvizdić.

Novac je ovoj napaćenoj zemlji prijeko potreban: više od 27 posto radno sposobnog stanovništva je nezaposleno, dok je broj nezaposlenih među mladim duplo veći. Najveći poslodavac je država koja svoju glomaznu upravo može finansirati samo uz velika zaduženja. Dugotrajnu napetost između Bošnjaka, Srba i Hrvata svjesno podstiču političari, prije svega Republika Srpska, čiji bi predsjednik Milorad Dodik rado da se RS pripoji susjednoj Srbiji. Dejtonski sporazum potpisan prije 20 godina je BiH donio mir, ali je stvorio komplikovanu državnu strukturu i državu koju kontroliše Međunarodna zajednica. Skoro sedam godina se Austrijanac, Valentin Inzko, brine za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je za približavanje BiH Evropskoj uniji.„Moja formula je: prvo kandidatski status, a kasnije članstvo. Ono što je između je najvažnije: promjene, modernizacija i prilagođavanje evropskim pravnim normama“.

Skeptični građani

Međutim, ova mala zemlja sa skoro četiri miliona stanovnika je još uvijek daleko od evropskih pravnih normi. Stanovnici Sarajeva smatraju da je BiH i dalje daleko od članstva u EU. Jedan od sarajevskih taksista sa pesimizmom kaže: „Potrajaće još dugo dok ne postanemo zemlja članica EU. Našim političarima nije u interesu članstvo u EU. Oni ne žele živjeti u jednoj pravnoj državi, jer više neće moći obavljati ilegalne poslove. Onda bi za svoja nedjela morali odgovarati pred sudom. Upravo to oni neće dozvoliti. Zavaravaju nas da žele zemlju odvesti u EU. To je laž“.