Brexit: ponovno odgoda uz uvjete

Drugi put u posljednja tri tjedna odgođeno je istupanje Velike Britanije iz Europske unije. Time je, barem na neko vrijeme, spriječen kaotični Brexit bez ikakvog dogovora. Da nije bilo dogovora u četvrtak, otočna zemlja bi u ponoć između petka i subote automatski prestala biti članica EU-a s teškim posljedicama za ekonomiju i građane s obje strane La Manchea.

Britanski parlament je pak već tri puta odbio sporazum koji je Vlada premijerke Therese May ispregovarala s Bruxellesom. U londonskom parlamentu se nije našla većina ni za jednu drugu opciju – od tvrdog Brexita, do ponavljanja referenduma.

Preveliki ulog

Kao da su svi na rubu živaca jer su prisiljeni da se već mjesecima bave ovom jednom temom. Ali za obje strane je previše toga na kocki. Njemačka kancelarka Angela Merkel govori o "povijesnoj odgovornosti", kao i da je uređeni Brexit u europskom interesu. Makar o tome postoji konsenzus.

Kako se europski lideri ne bi morali sastajati svakih par tjedana i odlagati izlazak Britanije, sada je pronađeno fleksibilno rješenje: do kraja oktobra/listopada London ima vremena pronaći parlamentarnu većinu za neku opciju i onda izaći iz Unije. Jer 31. 10. završava mandat sadašnje Europske komisije. Na summitu EU-a krajem juna/lipnja bi se trebalo skenirati trenutno stanje.

Ukoliko Britanci odluče što hoće još prije izbora za Europski parlament 22. maja/svibnja – još bolje, onda ne moraju sudjelovati na njima. To je i želja premijerke May. No za svaki slučaj njezina se Vlada priprema za europske izbore.

Ostalih 27 šefova država i vlada EU-a su – najviše na inzistiranje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona – postavili još uvjeta. Macron je, naime, u četvrtak prijetio da će staviti veto na odgađanje Brexita. Poznavatelji prilika kažu da je njegov tvrdi nastup prije svega namijenjen publici u Francuskoj.

Strah od podrivanja

No Macron nije usamljen u bojazni da bi Britanci, ukoliko budu sudjelovali na europskim izborima te u idućem sazivu budu imali europske zastupnike i povjerenike, mogli vršiti utjecaj u Bruxellesu koji žele napustiti. Ukratko, London bi mogao sabotirati EU. Taj strah nije pao s neba jer je već više torijevskih tvrdolinijaša najavilo da Velika Britanija treba biti Trojanski konj u EU-u i "otežati mu život što više".

Zato je uvjet za odgađanje Brexita do kraja oktobra/listopada da se Velika Britanija ponaša "konstruktivno" i "odgovorno" te da ne ugrožava ciljeve EU. London se ne bi trebao miješati u pitanja budućnosti zajednice koju napušta niti "uzimati europske institucije kao taoce", kako je to rekao belgijski premijer Charles Michel.

No "kvaka" je u tome što se London u tome zapravo ne može spriječiti. Čak i ako bi Theresa May osjećala obvezu držati se ovog džentlmenskog sporazuma, nejasno je kako se može jamčiti da Britanija neće "rovariti" u EU-u.

May je i dalje na vrućoj stolici i u potrazi za nadstranačkim kompromisom kod kuće. Dok pokušava naći dogovor s laburistima koji traže meki Brexit i ostanak na zajedničkom europskom tržištu i u carinskoj uniji s EU-om, desno krilo torijevaca to naziva "izdajom" volje naroda koji je tražio Brexit.

Manevarski prostor premijerke je tako vrlo mali jer bi je mnogi u njezinoj stranci rado vidjeli kako odlazi. Do kraja godine je praktički sigurna, jer je ove godine već preživjela jedno glasanje o povjerenju. Ali ako bude sasvim stjerana u kut i sama ponudi ostavku, a na njezino mjesto u stranci i Vladi dođe netko poput Borisa Johnsona, džentlmenski sporazum s EU-om bio bi potpuno ništavan. I ispostavilo bi se da su strahovanja Emmanuela Macrona bila opravdana.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android