Bugarska prvi put za kormilom EU

Bugarska će s početkom sljedeće godine preuzeti predsjedavanje EU u delikatnom trenutku: pregovori o Bregzitu ući će u vrelu fazu, diskusije o zajedničkoj izbjegličkoj politici neće prestati, priprema sedmogodišnjeg finansijskog okvira za period od 2020. godine – to su samo tri velika gradilišta. Pri tom su pripreme u Sofiji u zakašnjenju: zbog Bregzita bugarska preuzima predsjedavanje šest mjeseci ranije, a na pola godine pripreme su odložili i izbori održani početkom godine.

Zabrinutost Evropske komisije je razumljiva. Nije isključeno ni da Bojko Borisov i njegova vlada dobiju ukor. Jer u Bugarskoj je diskusija o predsjedavanju EU fokusirana na drugorazredne teme, poput logističkih priprema, dok zapadni posmatrači dižu uzbunu.

Daniel Kadik, u njemačkoj fondaciji „Fridrih Nauman" zadužen za jugoistočnu Evropu, piše: „Korupcija, loš menadžment, odliv mozgova, najsiromašnija zemlja Evrope. Sve to se najčešće dovodi u vezu sa Bugarskom. Velika šansa da se takav pogled promijeni sada leži u predsjedavanju EU. Šansa koja će, čini se, propasti. Po prvi put Bugarska bi trebalo da preuzme predsjedništvo, ali pripreme za to naveliko kasne. Politika i administracija potvrđuju negativnu sliku koju građani o njima imaju."

Konsenzus, konkurencija i kohezija

Ministarka regionalnog razvoja Liljana Pavlova, koja je nadležna i za pripremu predsjedavanja, ima drugačije mišljenje: „Pripreme se odvijaju kako na najvišem političkom nivou, tako i na nivou 1.500 saradnika i stručnjaka. Svi oni su obučeni, čak i ministri", kaže Pavlova u intervjuu za DW.

Pavlova navodi i tri centralne tačke bugarskog predsjedavanja, koje su poznate kao „tri K": konsenzus, konkurencija i kohezija. Konsenzus bi trebalo tražiti prije svega u oblasti bezbjednosti i migracione politike. Konkurenciju bi trebalo podsticati na jedinstvenom digitalnom tržištu. I na kraju kohezija, odnosno povezanost unutar EU, u smislu prevazilaženja velikih privrednih razlika.

S tim u vezi, Bugarska za vrijeme svog predsjedavanja još jednu temu vidi kao veoma važnu: budućnost Zapadnog Balkana: „Želimo da razvijemo konkretnu viziju i jasan akcioni plan, bez lažnih obećanja, bez lažnih nada, ali sa dobrom perspektivom." Integracija Zapadnog Balkana u EU je u interesu Bugarske, dodaje ona. Zemlje Zapadnog Balkana su između Bugarske i zapadne Evrope i važne su za trgovinu, saobraćaj i bezbjednost Bugarske.

Da li bi predsjedavanje EU više trebalo da se fokusira na nacionalne ili na interese čitave Evrope – na to pitanje, koje i u Briselu mnogi postavljaju, ministarka nije dala jasan odgovor.

Drugi problem je vlada u kojoj sjede i ultranacionalisti, kaže Daniel Kadik: „Dokazani ksenofobi, nacionalisti i protekcionisti biće predsjednici različitih savjeta. Vicepremijer Valeri Simeonov tako uopšte ne krije svoju mržnju prema manjinama, kada za Rome javno kaže da su divlji majmuni."

„Bogatstvo bugarskog jezika"

To što su neki bugarski ministri – koji će u prvoj polovini sljedeće godine doći na čelo pojedinih savjeta – daleko udaljeni od evropskih vrednosti, moglo bi zaista da izazove napetosti, posebno kada se radi o osjetljivim temama poput migracije. „Što se tiče pokušaja diskreditacije koalicionog partnera ili ministara, moram da kažem da su oni jako dobro pripremljeni i rade profesionalno i proevropski", odgovara Pavlova.

Pristup Bugarske Šengenu i evrozoni su dvije druge teme koje Sofija za vrijeme svog predsjedavanja želi da uvrsti na dnevni red. Poznavaoci prilika ocjenjuju da je pristup Šengenu siguran, ali ne i evrozoni. Bugarska doduše može da predstavi dobre privredne rezultate, ali u monetarnoj uniji nema preveliku podršku.