Erdoganovo nametanje

„Turskom predsjedniku Erdoganu bi se moglo reći `dobro došao u klub`“, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i podsjeća da je upravo Erdogan prvo tvrdio da u Evropi vladaju „diktature“ koje zbog bezdušnosti u svoje zemlje ne puštaju ratne izbjeglice. On također malo kasnije kaže da cilj Turske nije promijenjen, a to je da postane članica EU, dakle Unije koju je Erdogan do prije nekoliko godina nazivao „Klub kršćana“ i koju sada ponovo pokušava ocrniti kao „diktaturu“.

„Organizacija za ljudska prava Human Rights Watch okrivila je turske snage sigurnosti da su na granici sa Sirijom pucale i ubile ljude koji su očito bježali od rata i terora. U EU postoji podjela vlasti. Kontrolni mehanizmi sprječavaju zloupotrebu vlasti. Erdogan je protiv toga da to zavlada u njegovoj zemlji. Turska (još) nije diktatura. Međutim, demokratija po evropskim modelima također nije. EU se iz Ankare, da bi Turska postala članica EU, mora ponuditi još nekoliko stvari. S druge strane, EU je, kada je riječ o izbjegličkoj politici, ovisna o Erdoganu“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

„Evropski parlament Erdoganu ne daje popust“, naslov je teksta u listu „Neue Zürcher Zeitung“ u kojem pored ostalog piše da je dogovor između EU i Turske o izbjeglicama od početka bio praćen sa dosta nesigurnosti. „Međutim, nakon ostavke turskog premijera Ahmeta Davutoglua, inače u Briselu dosta cijenjenog, neizvjesnost se povećala. Erdogan zna da je EU od velikog interesa smanjenje broja izbjeglica koje dolaze preko Egejskog mora i u takvoj situaciji Erdogan svoju poziciju vidi dosta ojačanom. Međutim, Evropski parlament u Strassburgu je jasno stavio do znanja da se ne da ucjenjivati. Predsjednik Parlamenta, Martin Schulz i predsjednik frakcije u komisiji zaduženoj za ta pitanja, odlučili su odbijati pregovore sve dok Turska ne ispuni sva 72 kriterija. U to spada u reforma zakona o terorizmu“.

Rodrigo Duterte novi predsjednik Filipina

„Frankfurter Rundschau“ se bavi pobjedom spornog političara Dutertea na predsjedničkim izborima na Filipinima. „100 miliona stanovnika prve demokratske zemlje u jugoistočnoj Aziji već dugo se ne slaže sa dijelom bizarnim idejama budućeg predsjednika Filipina. Ipak, skoro 40 posto birača, koji su ipak glasali za Rodriga Dutertea, ovim su željeli poslati poruku moćnicima u Manili. Ovako, kako je bilo nakon svrgavanja sa vlasti dikatora Ferdinanda Marcosa 1986. godine, više ne može". "Upravo posljednjih šest godina, dok je na čelu države bio Benigno Aquino, doprinijele su odvraćanju od establišmenta. S obzirom na broj stanovništva, privrednog rasta skoro da i nema. Novac se dijeli među privilegovanim osobama isto kao i politička moć. Demokratija bez socijalne izjednačenosti ne ispunjava svoje zahtjeve. Rezulat toga su pogrešni spasitelji kao što je Duterte“, smatra komentator lista „Frankfurter Rundschau“.

„Süddeutsche Zeitung“ podsjeća da je Duterte bio gradonačelnik grada Davao pune 22 godine. „Pristalice ga bodre jer je kriminalcima i zločincima u gradu davno objavio rat i grad grad učinio sigurnijim. Narko bosovima i vođama bandi je jasno stavio do znanja da imaju dvije mogućnosti da napuste grad: uspravno ili vodoravno. Borci za ljudska prava ipak ukazuju na to Duterte takve prijetnje uzima bukvalno jer kao pravnik veoma dobro poznaje pravila i zakone. Odred smrti je ubio više od hiljadu ljudi. Stoga nije ni čudo što se Dutertea sada ne trebaju bojati samo kriminalci nego i oni koji se brinu za budućnost pravne države“, piše u listu „Süddeutsche Zeitung“.