Fokus na ekonomiju Zapadnog Balkana

U cilju održanja dinamike i fokusa u oblasti politike proširenja, Evropska komisija izašla je sa novom incijativom koja se odnosi na reformu ekonomskih politika u zemaljama pretendentima na članstvo u EU. Ovakav novi pristup ekonomskom upravljanju na Zapadnom Balkanu zapravo je rezultat iskustava same EU koja se prethodnih par godina, ali i dan danas, bori sa posljedicama ekonomske krize. U Briselu kažu da su poslije 5 godina uspjeli da se izbore, ali da je to zahtjevalo i promjene i prilagođavanje:

„Želimo da iskoristimo te lekcije, znanje i iskustvo za dobrobit zemalja u procesu pristupanja. One se ionako spremaju na usklađivanje sa evropskim kriterijumima, pa bi bilo korisno da se pripreme i za nova pravila koja uvodimo u EU kao rezultat odgovora na ekonomsku krizu“, navodi se u Evropskoj komisiji.

U pitanju je kažu „dodatna vrijednost“ koja će biti ponuđena od strane EU kao pomoć zemljama u procesu evrointegracija, a koja neće uticati na već postojeće kriterijume pristupnog procesa:

„Sam pristupni proces je većinom posvećen političkim kriterijumima i usklađivanju zakonodavstava. Ovdje ćemo se baviti sređivanjem ekonomije, postavljanjem temalja za jednu funkcionalniju i djelotvorniju ekonomiju, što zahtjeva reforme u oblastima kao što su javne finansije, tržište rada, razvoj konkurencije.To je prednost koju zemlje mogu da iskoriste kako bi bile bolje pripremljene, ali ona neće uticati na promjenu kriterijuma ili poglavlja u pristupnom procesu“, objašanja portparol komesara za proširenje, Peter Stano.

Konkurencija, investicije i privredni rast

U sjedištu Evropske komisije u Briselu objašnjavaju da će se u okviru novog pristupa, koji se još razrađuje, fokusirati na zajednički rad kako sa vladama zemalja u procesu evrointegracija tako i sa potencijalnim investitorima, a sve u cilju povećanja konkurencije, privrednog rasta i privlačenja investicija:

"Želimo da pomognemo vlastima tih zemalja da razviju Nacionalne programe ekonomskih reformi i da radimo sa njima na uspostavljanju prioriteta kako bi se postavila zdrava i tržištno funkcionalna ekonomija koja će moći da odgovori na izazaove globalnog ekonomskog okruženja. Na osnovu tih nacionalnih programa vidjećemo gdje EU može da pomogne i pripremićemo i specifične preporuke za svaku od zemalja. Te preporuke predstavljaju jasan plan o tome koje bi korake i u kojim oblastima trebalo preduzeti“, objašanjava Stano.

Istovremeno Evropska komisija radila bi i sa potencijalnim investitorima zainteresovanim za Zapadni Balkan, kako iz javnog i privatnog sektora, tako iz regiona, ali i iz međunarodne zajednice, ukazujući im pritom na specifične oblasti gdje bi investicije najbolje došle, ali i gdje bi postojale najveće garancije za dobit od uloženog kapitala.

Članstvo u EU kao ekonomski izazov

„U pitanju su preporuke, a ne instrukcije“, kažu u Briselu i ponavljaju da je ovaj novi pristup razvijen u interesu onih zemalja u procesu pristupanja koje žele da poboljšaju svoje ekonomske indikatore i na vrijeme se pripreme za ekonomske izazove sa kojima će se suočiti kao članice EU. Unutar same Unije već se razmatraju budžetski planovi zemalja članica i izdaju preporuku u skladu sa mehanizmom usklađivanja fiskalnih politika iz 2010. godine. I dok je nova članica Unije, Hrvatska, zbog ekonomskih problema, već ušla u proceduru prekomjernog deficita, u diplomatskim kugovima zemalja u procesu evrointegracija kažu da su su i sami svjesni neophodnosti ekonomske i finansijske pripremljenosti za ulazak u EU i da bi svaki propust na tom polju mogao biti koban za ekonomije zemalja Zapadnog Balkana.

Autor: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić